Saturday 22 January 2011

Osan Incentivu Suko Osso-ala Lakon Eis Lider Komunitariu Deskonfia Korrupsaun


Tempo Semanal-Baucau ,22.01.2011

Maiske Governu kontente ho percepsaun index korrupsaun husi transparensia internasional deklara raking kmanek iha fulan sanolu resin rua nia laran maibe lider komunitariu nain sanolu ninia osan incentivo lakon to’o agora la hatene paradeiru hodi hamosu du’un malu ba tun sa’e.

Kazu ne’e mosu iha area rurais no lider komunitariu sira ne’e ameasa atu lori ba Parlamentu no Primeiru Ministru.

Iha loron 10/01/2011, João Sebastião Ximenes, eis xefe suko Osso-ala sub distrito Vemase distrito Baucau hateten duante tinan rua fulan sia la hetan osan incentivo, enkuanto suko sira seluk hetan hotu osan incentivo no osan agradecimento nian.

Eix Chefe suco ne’e informa katak uluk camat Vemase Thomas Freitas promete ona ba eis xefe suco no Concheilo suko inklui koncelho Juventude sira katak atu selu osan agradecimento nian ba sira maibe liu ona fulan resin problemas selu osan mos seidauk realiza. Tan seidauk iha komunikacaun ba malu, tan ne’e, “ami konsidera katak osan lakon ona. Ami hamutuk ema nain 10 ne’ebe mak hanesan servicu iha suko ossoala nia laran too agora seidauk hetan ka la simu osan ne’e,” dehan eis Xefe Suko Osso-ala.

“Pesoalmente hau hanesan eis xefe suko hamutuk tinan rua nian, enkuanto hau nia kolegas sira seluk balun tinan rua no balun tinan tolu,” dehan Joao.

Eis autoridade lokal suko Ossoala ne’e informa katak iha Governo anterior nia, kada fulan sira simu osan incentivo dólar $ 15.00 koncelho du suco no koncelho Juventude hot-hotu hetan hanesan, hafoin aumenta tan entaun Xefe suco aumenta ba 35.00 dolar enkuanto koncelho sukos hot-hotu hetan $ 25 dolares amerikano kada fulan ida.

“Iha dia 14 de Novembro 2010 nia laran, hau hamutuk ho kolegas sira ba too iha administrador distrito António, nia oin atu konfirma. Wainhira konfirma administrador hateten ba ami katak osan ne’e entrega hotu ona ba administrador sub distrito Vemasse senhor Thomas Freitas,” nia deklara.

“Depois ami mos hatan katak seidauk selu ba ami. Entaun iha duni ami ho kolegas sira nia oin administrador distrito António Guterres telefone ba administrador sub distrito senhor Thomas Freitas. Iha telefone nia laran senhor Thomas Freitas hateten ba administrador distrito nia katak problemas ida ne’e hanesan bikan no kanuru mak tarutu tan ne’e imi tenke fila fali ba sub distrito hodi rezolve.”

“Wainhira too mai sub distrito la konsege rezolve tan ba ida ne’ebe mak halo konta ba Osan hanesan bendahara, eis xefe Aldeia Flávio la marka prezensa maibe ami sira seluk no koncelho sukos hot-hotu hadir, momento ne’e iha dia 17 de Novembro 2010 nian.”

“Iha loron ne’e ami marka fali tempo ba dia 29 de Novembro 2010 iha suko Ossoala, aldeia Bahasae nian. Wainhira too iha ne’eba kontinua la realiza nafatin atu rezolve tan ba camat sira iha preokupacaun ida entaun too agora la realiza nafatin.”

“Osan ne’ebe ami ezija ne’e hanesan pensaun ninia, alias incentivo suko ninian. karik halo kalkulasaun deit osan ne’e hamutuk kuase oitu centus dollar ital. Tan ba iha momento ne’eba osan ne’e so ema ida deit mak halo asinatura, nia mak bendahara suko nian. Enkuanto ami sira seluk ne’e simu deit husi nia, tanba autoridade sira camat hateten ba ami katak lalaok administracaun mak lao duni nune’e entaun ami mos kumpri deit.”

“Karik ida n’e kontinua la realiza mak ami sei ezije ba estado no Governo Timor leste. Tanba ida ne’e hanesan ami nia direito atu hetan. Se karik osan ida ne’e la’os ami nia dereito entaun ami la ezije maibe ne’e dereito ami nia atu hetan.”

“Tanba ami hetan ona ordem husi Bupati katak kuando kontinua la rezolve ami tenke lori ba oin, mas wainhira ami too mai iha camat bikan ho kanuru ne’ebe taruttu ne’e seidauk bele rezolve nafatin.”

“Tan ne’e hanesan eis xefe suco Osso-ala nafatin iha koncensia atu lao tuir prosedur ne’ebe mak iha no konsidera nafatin autoridade sira. Maibe kuando autoridade sira laiha konsiderasaun no konciensia moral atu rezolve ami nia problemas ida ne’e, mak ami iha ona plano atu lori kazu ida ne’e ba oin, bila perlu sei hasoru permeiro Ministru Kay Rala Xanana Gusmão,” dehan ukun nain iha baze ne’e.

Eis xefe suko ne'e informa katak, La’os nia mesak de'it maka sai vitima husi osan lakon nian maibe, "ami ne’ebe mak uluk hala’o knaar iha suko Osso-ala nian kuaze la hetan osan ida ne’e, ema hamutuk Nain 10, mak Naran hanesan, João Sebastião Ximenes, Aquelina ketua Juventude Feto Rural, Abel Freitas xefe aldeia Kai denulale, Domingos Do Santos, Maria Auxiliadora, Bento Do C. Lopes xefe Lolinuno, Domingos xefe aldeia Hoinowai, Hereneu Da Crux xefe aldeia Uma anaiko, Ana Rofina Koncheilho Juventude Feto rural, Duarte Da C. soares.”

Iha Parte seluk eis prezidenti koncelho Feto Rural Aquelina Soarres hateten sira hetan fiar no tuur iha fatin koncelho suko nia hili directamente husi povo.

“Tinan 2010 fulan Novembro iha ordem entaun iha dia 14 ami ne’ebe mak eis suko anterior nia ba simu osan agradecimento nian iha administracaun distrito baucau ne’eba. Too iha ne’eba ami nia xefe aldeia Abel Freitas no Hereneu Da Crus husu ba administrador baucau senhor António Guterres katak ami ne’e atu simu osan agradecimento nian, maibe ami ne’ebe mak hanesan tuur iha estrutura suko nian ne’ebe mak ladauk hetan osan incentivo balun tinan rua no balun liu ida ne’e, ne’e oin sa !!! maibe administrador Baucau hateten katak imi nia osan ida ne’e liu fulan tolu sempre mai foti no ida ikus liu wainhira remata imi nia knaar, osan ne’e imi nia administrador sub distrito vemasse Thomas Freitas mak mai foti. tamba suko hirak ne’ebe mak Vemasse nia hatama hotu ona SPJ enkuanto suko osso-ala mak ikus liu tan ne’e Camat mak foti direitamente,” relata aquelina.

Nia haktuir katak, “iha dia 15 dadersan hau direitamente hasoru camat Thomas atu rezolve problemas osan ne’e maibe camat hateten ita sei resolve iha dia 29 Novembro iha aldeia Bahasae suko Ossoala nian, maibe wainhira too iha ne’eba no halao hotu tiha ceremonia dada bandeira, ami hotu hein atu resolve problemas ne’e maibe la consegue rezolve nafatin tamba bendahara Flávio Freitas la marka presença.”

“Mas iha lia fuan ida ne’ebe mak camat ne’e hateten sai ba hau katak Carimobo iha tiha xefe suko antigo senhor João tansa hau mak simu fali osan, duun malu ba mai deit. iha momento ne’eba hau mos hirus no hatan ba camat katak se lakohi rezolve problemas ida ne’e nusa mak bolu ami mai iha ne’e, diak liu camat lalika marka loron. entaun camat mos lahatan nonok deit hodi fila kotuk lao dadauk.”

“Tan ba ne’e mak hau ho kolegas sira, inklui xefe suko antigo koordena ona atu lori fali problemas ida ne’e ba iha administardor distrito Baucau, para bele hatene tamba momento ne’eba lori kasu ne’e too administrador katak bikan no kanuru mak tarutu maibe too fali mai kraik seidauk hetan solucaun mas camat Thomas nonok deit nune’e too agora.”

Dona Aquelina Soares mos informa liu tan katak ba hau pesoalmente tinan rua fulan sia nian ne’ebe mak lahetan osan ida ne’e, kada fulan simu 25.00 doalares entaun perkiraan hamutuk oitu centus ital.

“Dadauk ne’e ami sei halibur ami nia dokumentos hotu tanba ami tau hamutuk ona no kompleito hotu iha kolegas ida nia uman atu entrega ba administrador nune’e mos ami halo hotu foto kopia hodi lori ba iha Parlamento Nacional wainhira laiha solucaun nafatin.”

“Hanesan sidadaun no povo kiik ida, Hau ladun kontenti tamba administrador sub distrito Thomas Freitas la iha intensaun diak atu rezolve problemas povo kiik nia, satan problemas ida ne’ebe mak boot liu ida ne’e.”

“Hau bele klarifika katak durante ne’e mos administrador sub distrito Vemase nunka marka nia precensa iha edefisio, dala ruma atu ba hasoru nia laiha maibe ninia sekretario deit mak iha ne’eba entaun difícil liu atu hasoru nia, dala ruma mos ninia sekretario hateten ba ami katak nia iha baucau. Hau koalia ida ne’e tamba realidade lao duni nune’e no prova duni katak semana rua tomak nia ba halimar deit iha baucau enkuanto atu servi povu laiha liu.”

“Hau koalia ida ne’e mos tamba wainhira ami ezijei ami nia dereito Camat Thomas Freitas buka sees-an nafatin husi ami, Se dereito ne’e la fo ba ami mos, ami hakarak buka hatene tan dereito ami nia.”
“Hau konsidera ida ne’e hahalok korupsaun, tamba problemas ida ne’e camat Thomas lakohi rezolve no buka sees –an husi ami tan ne’e hau deskonfia osan ne’e sira fahe ba malu ou dala ruma mos osan ne’e camat mak estraga hotu ona ou fahe malu ho bendahara,” Aquelina alega.
Wainhira konfirma ho administrador distrito Baucau António Guterres iha nia haknaar fatin haklaken katak, “Kestaun orsamento ida ne’e hau hatene ona husi xefe aldeia Umo anaiko ne’ebe mak informa mai katak xefe suco Ossoala mak la selu sira nia osan.Tan ba ida ne’e hodi bain rua sira mai iha ne’e hasoru hau, atu impede tiha osan agradecimento nian ne’ebe estado no Governo fo ba sira.”

“Hau Hateten ba sira katak se kazu ne’e sente ba viola ita boot sira nia dereito bele alkansa ba oin tuir processo legal para husu ema nia responsablidade.”

“Maibe parte seluk hau konfirma mos katak xefe aldeia Uaikanasa Suko Ossoala ninian mak momento ne’eba seidauk simu durante nia responsablidade. Tan ne’e muito bein, hau mos hatene ona katak xefe suko mak la selu ema nia osan ba ninia membro koncelho suco sira mas agora xefe suko mak relata fali problemas osan ida neºe entaun hau lahatene fali ona.”

“Dala ruma xefe suko Ossoala mak fila lia tiha, maibe osan agradecemento ne’e xefe suco simu tiha ona inklui mos koncelho suko hotu, enkuanto xefe aldeia Uaikanasa Flávio Freitas mak ladauk simu nia osan agradecemento ninia hamutuk $ 250.00 tanba seidauk marca precensa too agora.”

“Momento xefe aldeia sira, feto rural Nain rua sira mai hasoru hau declara mos katak sira mos lasimu duni osan durante tinan rua no balun, entaun bolu administrasaun sub distrito atu fasilita hodi rezolve iha nível sub distrito atu labele impede pagamentu osan agradecimento xefe suco ninia $ 300.00 dolar ne’e.”

“Ami mos hatudu dalan nafatin katak, se sira la satisfas ba ema ida nia hahalok kona ba dereito ida ne’e no kondena ema ida nia dereito, tanba incentivo ne’e hot-hotu tenke hetan entaun sira tenke hatudu evidencia ruma kona ba regras normais publiko nia atu bele lao tuir via legal hitam di atas putih ida, hodi aprezenta nune’e bele hatudu lia loos ba ema hotu.”

“Kuando la hatudu faktos ruma signifika ita bosok, ita nia-an rasik entaun wainhira ema ida serviço fali bele halo tuir, ne’e hahalok ida ne’ebe ladiak tan nia mos bele banati tuir nafatin hodi hateten katak uluk ema halo karik diak nusa mak hau labele halo tuir.”

Komenta kona ba informasaun husi eis Xefe suko Ossoala ne’ebe dehan nia foo poder ba Xefe aldeia Flavio maka hanesan tezureiru adminitrador ne’e dehan, “Informacao ida ne’e so xefe suko ossoala mak hateten loso tanba nia rasik manege iha ninia sucu laran.Los duni momento neba laiha funsionario administracao du suco no laiha mos bendahara.alende mos momento neba laiha nomeacao dereita husi administracao sub distrito hanesan bendahara sucu nia.”

“Se sira indika malu hanesan tezoreirus suko nian ne’e xefe suko mak orgaun maximo suku nian. Entaun nia mak tenke responsabliza, ba aktus ne’ebe mak xefe suko ne’e assume nia responsablidade. Tan ne’e mak husu ba konchelo du suko hotu atu tuur hamutuk para bele rezolve problemas ida ne’e hodi husu bendahara ne’e ninia responsablidade.Tan ba ne’e mak husu ba konchelho administrasaun suko nian atu tuur hamutuk husu responsablidade ba bendahara atu hatudu dalan ba nia hahalok.”

“Administrador informa katak se la selu osan iha tinan rua nia laran bele sura katak osan ne’e lubuk ida no barak tanba iha momento ne’eba kada ema ida husi $ 15.00 sa’e ba $ 25.00 dolares. Mas too agora ema sira ne’e seidauk apresenta nafatin rezultado mai iha administracao distrito.”

“Wainhira administrador Sub distrito Thomas Freitas seidauk iha reazen atu rezolve problemas ida ne’e entaun hau sei kontakto liu husi karta despaicho. Tan ba ita hotu hatene katak iha sub distrito Vemasse nian, iha ema nain rua deit mak kobre áreas refere. klaro katak serviço mos barak entaun labele kobre hotu serviço sira ne’e. kuando vitimas sira hakarak hakat fali mai hau nia fatin, hau bele hatudu dalan diak ba sira atu lao tuir processo legal administracao ninia.”

“Tan ba kestaun ida ne’e ligado ba orsamento estado ninian, kuando ita bolu deit ema ida mai simu tiha osan ne’e hafoin mai bosok ita mos, ne’e ita hot-hotu bosok malu ona.”

“Hau iha inisiativa no komitmentu nafatin atu aijuda vitimas sira hodi processa. Lalika kesar tan ba hau. Maibe mai iha ne’e, perante da Lei hau haruka sira hodi bele rezisto iha ministério publiko através da Policia.”

“Hodi nune’e bele deskobre ema ida nia hahalok, naok ga osan lakon. Tanba osan estado ninia ne’ebe simu husi servidor povu atu hala’o actividade no atendimento suko nian.”

Wainhira jornal ne'e tenta atu konfirma ho administrador sub-distritu vemase maibe la iha fatin no koko komunika liu husi telemovel dehan sei preokupadu hela nune'e too notisia ne'e hatun infelizmente lakonsege hetan ninia deklarasaun.

Iha fulan Dezembru Prezidenti Horta dale katak alegasaun KKN mosu iha nivel hotu-hotu iha Timor Leste hahu husi instituisaun ki’ik liu to’o iha nivel ne’ebe aas liu nian iha nasaun ne’e.



No comments: