Saturday 15 January 2011

Oinsa Demokrasia Iha Media TL?

Nasaun barak iha mundu kuaze maioria adopta sistema demokrasia iha sira nia governasaun. Demokrasia mai husi lian Grego ne’ebe kompostu husi Demos no cratos. Demos katak povo no cratos katak governasaun. Ne’eduni demokrasia katak governasaun mai husi povu, ho povu, ba povu.
Raimundo Oqui
Asembleia konstituente 2001 konsagra ona iha konstituisaun da Republika ne’ebe restaura hikas nia indepenedensia iha 20 de Maiu 2002 ho naran RDTL (Republika Demokratika de Timor Leste). Timor-Leste kompostu husi orgaun soberanu ha’at. Primeiru, Presidente Republika, Parlamentu Nasional, Governu, Tribunais no pilar ikus liu mak Media. Idade demokrasia iha nasaun ne’e sei kosok hela. Tanba ne’e persija tebes partisipasaun ema hotu nian liu husi meius oin-oin atu oinsa promove no haburas demokrasia iha rai laran hodi sai buras liu tan. Media nudar meius prinsipal ba prosesu haburas demokrasia.

Hanesan ema hotu hatete katak media nudar instituisaun pro demokrasia. Media sempre defende sira ne’ebe sai vitima ba kazu ruma, sira ne’ebe kiak, sira ne’ebe la koalia (voice of voiceless) liu husi publikasaun loron-loron. Alem de ne’e, media mos nudar instituisaun ne’ebe promove demokrasia ba ema hotu. Tuir Presidente Republika Jose Ramos Horta katak papel media ideal maka atu informa publiku kona ba lalaok naksalak iha Justisa, demokrasia no ikus liu mak kontribui ba dezenvolvimentu nasional. Nune’e “oinsa lalaok demokrasia iha media Timor-Leste”?

Hare ba situasaun aktual hatudu katak nain ba Media boot balun iha Timor Leste selok tiha demokrasia ne’e hodi dehan “Media la iha demokrasia”. Demokrasia iha media Timor-Leste la’o tuir ritmu doutrina demokrasia ne’ebe konsagra iha konstituisaun. Lia fuan “iha media la iha demokrasia” mosu tanba nain ba media bo’ot balun iha Timor-Leste barak mak halai liu ba prinsipiu komersial no politika.

Susar tebes atu haburas demokrasia iha media laran tanba sira ne’ebe ohin loron sai nain ba media bo’ot balun iha Timor-Leste maioria sidadaun Indonesia ne’ebe uja passport hijau no vistu turista. Tanba ne’e sira la iha interese atu oinsa haburas demokrasia iha media no rai laran.

Ejemplu konkreta mosu hanesan iha kongresu Press Club ba daruak iha Sentru Juvenil, Taibesi, Dili, Sabadu 18 Dezembru 2010. Iha kongresu ne’e jornalista hotu tantu sira ne’ebe serbisu iha jornais, radio no TV nomos korespondente media estranjeiru balun konsege halo mudansa foun iha estrutura Press Club liu husi eleisaun. Iha eleisaun Paulino Quintas nudar presidente eleitu ba periodu 2011-2012. Presidente Press Club ba dahuluk mak Domingos Saldanha atual xefi redasaun STL Media Group.

Domingos Saldanha mos kandidata a’an iha tempu ne’eba, maibe la hetan votus. Tanba la prontu atu simu derota ne’ebe mai husi jornalista sira tantu husi TVTL, RTTL, Timor Post, Diariu Nasional inklui jornalistas STL rasik.

Hafoin eleisaun ne’e remata tanba nain ba media bo’ot balun sente lakon, iha loron 19 Dezembru 2010 hahu halo presaun psikolojia ba nia jornalista sira ho rajaun la apoiu sira nia kandidatura. Presaun psikolojia ne’e mak liu husi lia fuan dehan “Media la iha demokrasia” no presaun seluk mak halo mudansa ba pozisaun area kobertura. Hanesan, balun uluk halo kobertura iha Palacio do Governo muda fali ba kapital (metro), reporter Palacio do Presidente muda fali ba distritu, editor muda fali ba reporter bain-bain no KORLIP (Koordinator Liputan) muda fali ba reporter ekonomia.

Alem de halo mudansa ba area kobertura, jornalistas sira mos hetan sanksaun hapara serbisu durante fulan ida sem vensimentu mais ou menus hamutuk nain 9 (sia). Sira simu sanksaun para serbisu durante fulan ida sem rajaun. Sem justifikasaun ne’ebe klaru husi nain ba media. Maibe, hare fali ba akontesementu iha kongresu Press Club fo hanoin mai ita katak kauza fundamental husi mudansa ba area kobertura no sanksaun hapara serbisu sem vensimentu mak festa demokrasia ne’ebe jornalistas sira hatudu iha eleisaun ba board foun Press Club.

Ho ida ne’e hakerek nain hakarak sujere ba board Press Club atual katak persija tau atensaun mazimu ba hahalok sira ne’e. Tanba fo protesaun no atensaun ba jornalista hotu nudar vijaun no misaun ida Press Club nian.

Ho attitude hanesan ne’e fo hanoin mai ita katak demokrasia iha instituisaun media laran la iha fatin. Nain ba media rasik la iha vontade atu oinsa haburas demokrasia iha media laran. Media sempre hakilar makas kona ba oinsa promove demokrasia iha rai laran. Maibe, realidade hatudu katak iha media laran rasik demokrasia la buras. Demokrasia la iha. Jornalista sira nunka iha liberdade absoultu hodi hato’o sira nia difikuldades, aspirasaun no seluk tan ba nain ba media sira. Tanba wainhira jornalista ida hato’o difikuldades ruma ba nain ba media, maibe sempre enfrenta difikuldades tanba nain ba media sira sempre hatete ba jornalistas sira katak “media la iha demokrasia. Se mak hakarak buka demokrasia tenke sai husi ne’e. Sai husi media”. Jornalistas sira sempre enfrenta mutasaun, scorch wainhira hato’o difikuldades ruma ba nain ba media.

Iha serbisu loron-loron, ita bele hare media husi perspektiva tolu. Perspektiva tolu ne’e mak hanesan, perspektiva ekonomia, sosiolojia no ikus liu mak perspektiva politika. Hare husi perspektiva ekonomia katak media nudar instituisaun ida ne’ebe buka mana’an lukru. Nune’e nain ba media (pemilik media), halo instituisaun ne’e hanesan sasan komersial. Perspektiva sosiolojia katak media nudar instituisaun ne’ebe hala’o knar hanesan agen social and social change. Ho perspektiva hirak ne’e Croteau no Hoynes katak nune’e; “The media play a crucial role in almost all aspects of daily life. However, their influence is not limited to what we know. The sociological significance of media extends beyond the content of media messages. Media also affect how we learn about out world and interact with one another. That is, mass media are bound up with the process of social life” (Croteau and Hoynes, 1997:15).

Husi idea Croteau no Hoynes ita bele hola konklujaun katak media iha papel signifikante tebes ne’ebe transforma pensamento humana (pola pikir manusia) iha prosesu interaksaun ho ambiente. Media nudar refensia prinsipal ne’ebe influenzia atitude kada individual. Perspektiva politika katak media nudar instituisaun ne’ebe sirkula eh desimina informasaun ho ideolojia ruma. Klaru katak kada informasaun ne’ebe media rasik konstrui iha nia publiksaun iha sentidu no objektivu ruma. Iha kontestu jeral katak media nudar oposisaun ba governu.

Iha kontestu nasaun RDTL (Republika Demokratika Timor-Leste), media iha papel importante ba dinamika politika nasaun. Media hala’o nia funsaun hanesan servidor ba interese komun (comun interese). Laos ba interese partidu no privadu. Konseptu media nudar servidor interese publiku ne’e mak tau papel public watchdog iha media nia kba’as. Media nudar pilar ba dahat iha demokrasia (pilar keempat dalam demokrasi) ne’ebe sempre prontu halo kritika hasoru desijaun governu.

Demokrasia sei la buras iha instituisaun media Timor-Leste no iha rai laran wainhira sidadaun Indonesia ho vistu turista kontinua investe no sai nain ba media bo’ot balun iha Timor-Leste. Lei imigrasaun Timor-Leste la fo dalan ba ema rai liur uja vistu turista hodi halo serbisu no sai nain ba kompañia iha Timor-Leste. Maibe, oinsa ho sidadaun Indonesia ne’ebe uja vistu turista no sai nain ba media balun iha Timor-Leste???? Polisia imigrasaun sei brani hodi deporta sidadaun hirak ne’e? Wainhira???? Mai ita hein.

*** dokumentu neé mos publika ona iha Timor Post edisaun Sexta, 14 Janeiru 2011***

Hakerek nain hela iha Dili, Comoro
oki98@ymail.com, roqui@lusa.pt

1 comment:

Anonymous said...

Sou filho de timorenses mas não consigo ler muitos dos vossos artigos. Gostava que escrevessem também em portugues ou ingles porque não existe nenhum tradutor informatico que possa usar.
Obrigado