Monday 11 October 2010

CNRT Kongratula Xanana iha Kombate KKN, Kestiona seriedade PGR no Husu SJT Inkeretu DR. Ana

Tempo Semanal, Dili, 12 Oetobru 2010

Iha dader ida ne’e bankada mais votadu iha bloku AMP sei hato’o sira nia deklarasaun politika iha Plenaria parlamentu Nasional. Deklarasaun ne’e hato’o husi Deputadu Natalino dos Santos husi CNRT ne’ebe ninia konteudu hanesan tuir mai ne’e:
Deputadu ne’e hahu ho foo parabeins ba Primeiru MInistru ninia neon kmanek. “Ohin hau hakarak kongratula Governo AMP, nebe Lidera hosi PM Kai Rala Xanana Gusmao, AMP iha duni Vontate diak, iha komitmento ba kombate korupsaun, tamba Korupsaun AMP koncidera hanesan krime extra Ordinari ou moras at ida que tenque hamos, se lae nia konsequensi povo kiik sira mak terus no dezemvolvimento estado RDTL sei la avansa, ho nune iha tempo badak Governo AMP liu hisi PM sei halo Suspensaun ba Membro Governo Amp nian hodi ba hatan iha Tribunal, ba alegasaun nebe refere ba membro Governo sira hetan alegasaun halo korupsaun,” hakerek iha deklarasaun politika ne’ebe sei sani husi deputadu ne’e iha minute balun tan.
Nia hatutan, “Maibe hau laran Triste, tamba justisa ne’ebe que la justo praktika husi makaer Justisa sira, hodi halo injustisa, hodi atingi sira nia objektivo vingansa politik passado nian. Ho nune hau hakarak fo lembra fila fali ba Makaer Justisa sira hodi tetu no hare fila fali kasu anterior iha Ministerio Estatal nian, ne’ebe que usa osan la tuir regras normal kontra Lei (abuso de poder).”
“Proceso Sosa Komputador ba halo kartaun eleitoral, ho Valor $ 1.113 miloes dolar americano iha tinan 2006, nebe osan povo nian hetan aprovasaun husi representante povo iha uma fukun parlamento nasional, nebe que Ministerio Estatal uluk lidera husi Dra.Ana Pessoa Pinto.”
“Iha proceso ne Ministerio Estatal, la halo tuir procedemento legal, tuir lei apovisionamento ne’ebe mak estabelece ona katak buat hotu liu husi tender, maibe Ministra Estatal halo single Source, e Companhia ne’e hatudo deit husi Ministerio Estatal ho naran Companhia: VIP Computer.”
“Objectivo halo single source ne, atu halo produsaun ba Kartaun Eleitoral, tamba iha elesaun ba Presidencial no Parlamentar, tempo la tó atu loke tender, maibe razaun ne’e la forte hodi viola tiha lei no regras aprovisionamento estabelece no sistema centralisado, maibe ita hare fali katak iha eleisaun 2007, kada votante sira ba vota, sei utiliza hela Kartao Eleitoral tuan, Passaporte, Certidaun Baptismo no certdao RDTL hodi ba vota. “
“At Liu tan Compania nebe maka hetan Single Source, la iha licenca no registo iha Timor Leste. Faktos rua iha leten, Lei la fo dalan ba halo Single Source, no Companhia refere la iha legalidae ba nia existencia iha Timor Leste( companhia ne la registo). Ida ne hatudo momos katak, iha duni indikasaun forte Korupsaun iha Ministerio Estatal governo anterior nia tempo.”
“Kasu ne hetan alegasaun no mos iha publico, liu-liu media masa, Kasu ne Korupsaun no Krime tamba sa maka Ministerio Publiku to’o agora seidauk halo investigasaun ba kasu ne’e, ho nune hau hakarak hatene proceso ne’e to’o ona iha nebe, karik arquivo tiha, ka kasu ne’e hetan ona julgamento ou sei iha hela gaveta Tribunal nian.”
“Tamba tuir rekomendasaun PDHJ nia relatori nebe maka submete ba Prockurado Geral Republika, hatete momos, katak iha indisiu forte mal administrasaun, abusu de poder,krimi inrequecimentu ilicitu husi ministerio Estatal no PGR rasik haruka ona processo ne’e ba ona Tribunal Recurso atu halo julgamento.”
“Ohin hau nudar Deputado Parlamento Nacional hakarak, questiona fila fali no hakarak husu fila fali KASU refere liu hosi Plenaria Parlamento Nacional, atu hatene andamento kasu ne’e to’o ona iha nebe?,” natalino kestiona seriedade no imparsialidade Ministeiru Publiku ne’ebe ukun husi eis Ministra Estatal DRA. Ana Pesoa.
“Hare ba injustisa nebe iha instituisaun makaer justisa sira, hau pesemis, embora governo iha vontade diak, maibe injustisa sei taka dalan ba komitmento Kombate Korupsaun, tamba elementos balu iha instituisaun nia laran involve mos iha praktek Korupsaun wain hira sei kaer knar nudar membro do Governo.”
“Se karik injustisa nebe’e maka halao dadaun iha instituisaun makaer justisa sira, hau liga ba kasu, Vice PM José Luis Guterres , nian nebe maka agora dadaun manas no sai komsumu politik ba politikos sira, hodi julga Dr. Jose Luis Guterres“LUGO” Eis- Chefe Delegasaun Fretilin iha Frente Diplomatik iha tempo Luta ba Libertasaun, konsidera hanesan presequisaun politik hosi ema nebe maka iha vingansa Politik ho oportunidade kaer poder balu iha justisa, hodi halo tan abuso ba Poder.”
“Indikasaun forte ba indisius ABUZO DE PODER Kazu Dr. Jose Luis”Lugu”, hatudo mo-mos ba ita hotu, oinsa Autoridade judisiaria ida (orgaun autonoma) nudar PGR, Dra. Ana Pessoa, hatudo indikasaun forte ba indisius ba abuzo de poder no tenta halo fraude hasoru Sr. Xanana Gusmao nudar PM IV Governo Konstitusional.”
“Husi kronologia kazu Jose Luis ho Zakarias Albano da Costa, ne be hetan akusasaun husi PGR ba krime abuzo poder no enriksemento iligitu (memparkaya diri secara tidak sah), hatudu, mo-mos iha presequesaun politika no vingansa politik pasado no tentativa ho meus oin-oin hodi sobu governo AMP nebe Xanana maka lidera hela.”
“Faktus : indikasaun katak, ema nebe tuir los hetan mos akusasaun, hanesan : Sra. Eix Vice Ministra Negosio Estrangeiro ADALGIJA MAGNO no Sra. Eix Ministra Financas MADALENA VOAVIDA naran sira ne latama mos hanesan Acusadus, iha lista akusasaun hasoru Dr. Jose Luis, Dr. ZaCaris A. da Costa no sira esklui tiha sira seluk. “
“ Faktus iha leten, hau koncidera tendensia politika no presequisaun nebe halo hasoru membro governo AMP, laos deit presequisaun maibe atliu senhora Procuradora Geral da Republika tenta hatudu indikasaun ho indisius forte ba ABUZA rasik nia Poder nudar PGR, ho dalan haruka karta notificasaun ida ba PM Xanana Gusmao hodi husu atu SUSPENDE ona membro Governo nain 2 nebe hetan akusasaun husi PGR, processo nebe Sra. PGR ho nia instituisaun rasik halo praktek lor-loron, hatene nia procedimento: Katak akusasaun ida só bele konsidera definitivu wainhira respeita procedemento iha kodigo ba Processo Penal Timor- Leste nian, liu-liu artigo 239, so Juiz kompetente/Juis do Processo nebe avalia tiha lai kazu ida maka bele determina, se kazu ne iha fundamentus forte atu simu nudar akusasaun definitivu, maibe saida maka akontece iha kazu Vice PM, maka Sra. Procuradora Geral tenta bosok/halo fraude ba PM Xanana, nebe nia koncidera la konece sistema justisa Timor-Leste, aproveita situasaun deskonesimento ida ne’e, husu la lais atu PM Xanana suspende membro Governo nain rua ne’e, ho nune ita bele hare ona oinsa skenario politizasaun nebe tama ba ona instituisaun judisiaria nia laran, ho objektivo lori “chaos” ba governasaun Xanana Gusmao, mos dezastre ba estado RDTL.”
“Faktos ida tan katak Dra. Ana Pessoa, hatudo mos nudar PGR, halo tan abuzu b poder hodi halimar politika, no nonok haruka tan akusasaun Dr. Jose Luis Guterres no Dr. ZaCarias A. da Costa nian ba Presidente Komissaun A Parlamento Nacional, Dra. Fernanda Borges. Ida ne’e faktos konkreta hatudu mo-mos presequisaun politika nebe Dra. Ana Pessoa halo ba ninia adversario politika, Vice PM no MNE.”
“Baseia ba faktos iha leten, tuir Kodigo Processo Penal artigo 12, Supremo Tribunal Justisa (STJ) maka iha kompetencia atu hahu loke inquerito kriminal hasoru PGR, Tribunal Recurso nudar Tribunal ás liu iha Timor-Leste bele halao knar nudar STJ nian, loke inquerito ba Dra. Ana Pessoa.”
“Razaun husu inqueritu ba STJ/Tribunal Rekursus tamba PGR,hanesan orgaun judicial ne’ebe autonoma la halo ona knar no defende ona independencia judicial,maibe buka politiza fali justisa hodi atinji ba ninia objektivu politku!”

2 comments:

Anonymous said...

Se tamba single source maka to ona iha konkluzaun katak dehan korupsaun, entaun sr.natalino nia aman bot kairala xanana banana gusmao maka tenki lori uluk ba tribunal!!

Sr.natalino maufehuk nian aman bot xanana laos deit mestri iha arte de single source, maibe nia dunik maka encoraja atu buat hotu-hotu hahuu husi fos to fali mina ba EDTL no mos projektu infraestruturas liu husi pakote referendum ba to iha pakote PDD, bele permite atu iha single source. Ou se lae entrega deit projektus milioes USD dolares ba amigos maulambe sira, sobrinho nilton gusmao, oan feto zenilda gusmao no maulambe sira iha sirkulo koruptores AMP nian hanesan joe goncalves ho nia fen, lucia lobato nia laen naokten mafioso oin karau kulit no maulambe sira seluk tan iha grupo naokten AMP nian!!

Diak liu sr.natalino lalika mai hateno ka kokotek hanesan manu inan nebe la tolun ida!! Tamba kualidade maufehuk deputadu CNRT sira nian hanesan nenee maka hatudu dunik katak sira nia mehi atu ukun mesak iha 2012 nee hanesan mehi mamuk ida husi grupo manu inan sira nebe kokotek makaas maibe laiha manutolun ida!

Viva Justisa!!

Abaixo os korruptores!!

Anonymous said...

I just want to comment on someone who has given his/ her immature opinion above against His. Excellency Kay Rala Xanana Gusmao - and Sr. Natalino.
I highly appreciate the freedom of speech of any ordinary people in Timor Leste. However, it is extremely rude when reading the comment posted. If you are not satisfy with others ideas, it would be better to responce in a polite way. The statement you've made above is totally showing your weaknesses and your incapability to argue against others.

Viva Unidade, Viva Timor Leste