Sunday 15 August 2010

Refleksaun ba Kanar Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL)

By: Cesar Dias Quintas (Lere-Malai)
First Fulbright Scholar from Timor-Leste and Master of Art in Southeast Asian Studies Minor in Political Science

Iha loron hirak mai tan F-FDTL (Forsa Armada Libertasaun Nasional-Forsa Defesa Timor-Leste) ho povu tomak sei selebra nia aniversariu ba XXXV. Hanesan Timor-oan ida hau mos hakarak hato’o hau nia parabens ba F-FDTL nudar instituisaun forsa nasional Timor-Leste, ho hanoin ida katak iha futuru mai ita nia forsa armada sei sai hanesan defesa ba povo nebe iha integridade nasional par hatur lolos paz no stabilidade. Maski iha dezafiu no tentasaunn bar-barak, ita nia forsa nasional tenta konsege duni halo nia kanar tuir ita nia konstituisaun haruka.
Timor-oan parese hatene katak laos selebrasaun mak sai hanesan objetivu fundamental ida para instituisaun ne’e tinan-tinan selebra nia aniversariu maibe instituisaun militar nee persiza refleta katak iha ona tinan walu (8) nia laran sai hanesan instituisaun formal militar ida iha nasaun demokratiku persiza komesa hametin ona fundasaun disiplina no profesionalismu militar ba membru sira ho objetivo katak militar tenki ho mentalidade atu defende interese povo laos interese institusionalidade (institusionalismo). Estadu no povo tenki iha prinsipiu katak forsa armada tenki ho kualidade laos kuantidade. Militar labele hatais deit ho kamafladu kapas no fisikamente forte hatudu ba publiku katak ita nia forsa armada furak los maibe membrus militar tenki iha mos kapasidade no koportamentu (high-quality military performance) diak husi instituisaun laran to’o ba liur. Sira nia hahalok loro-loron persiza refleta tuir farda kapas (kamafladu) nebe sira hatais i fo imazen ba publiku katak iha parte seluk sira mos representante povo rai Timor-Leste, liu-liu wainhira sira sai ba servisu iha rai liur (estrangeiro).
Timor-oan tenki ho hanoin ida katak militar mos labele sai ameasa ba povo no stabilidade nasional nebe bazeia ho sistema demokratiku maibe militar tenki sai pilar boot ida ba paz no stabilidade, liu-liu ameasa husi internu no externa. Wainhira governo no estado hanoin deit aumenta kuantidade militar tamba deit hakarak loke campo de tarbalho (job creation), politika nee sei sai ameasa bot ida ba Timor-Leste nia prosesu dezenvolvimentu demokratiku. Timor-oan tenki iha mentalidade ida katak tama ou rekruta militar tamba atu didika nia a’an atu defende nasaun laos hanoin deit tama tamba nesesidade basiku para bele sutenta sira moris
Membru militar no instituisaun defesa persiza hatur ona pradigma foun atu estabelese funsaun no abjetivo forsa armada nasional. Iha rai demokratiku bara-barak, militar sai hanesan forsa ida atu hametin no implementa unidade nasional nebe refleta interese komun baseia ba konstituisaun. Membru militar tenki hatene sira nia kanar hanesan forsa tuir juramentu militar atu servi nasaun. Militar nia abut sai husi povo nee duni povo mak tenki iha forsa poder atu kontrola sistema militar. See Timor-Leste hakarak sai rai demokratiku persiza hare ba instituisaun militar hanesan elementus importante ida ba prosesu dezenvolvimentu, siknifika katak ho prezensa militar povu sente seguru fisikamente no pisikoliziamente. Iha rai sira foin dezenvolve, wainhira ema hasoru membru militar ida fardadus hanesan pisikoloziamentu sira sente intimidadu (tauk) i a’at liu mak membru sira lori kilat ba fatin-fatin publika sein iha autorizasun. Iha parte seluk, militar tenki hare civil/povo hanesan urgulho tamba povo bele fo konfiansa ba sira atu servi nasaun ida ho responsibilidade bot. Timor-oan lakohi ou hakarak F-FDTL sai ona nudar forsa armada nasional i Timor oan tomak persiza iha dever servisu hamutuk para kontribui ideas no matenek atu hadiak instutisaun militar tamba organizasaun militar sei la hamarik metin sein iha apoiu husi kompenetu hotu-hotu. See povo la fiar ona forsa armada, mak sei sai hanesan abtaklu bot ba proses dezenvolvimentu. Instoria Falintil tenki sai hanesan spiritu ida atu hametin instituisaun F-FDTL laos sai hanesan tendensia ida par halis ba interese forsa politik, espesialmente lider no partidu historiku labele utiliza instituisaun nee sai interese politika grupo ida.
Wainhira asembleia nasional aprova konstituisaun no Timor-oan sira ofisialmente deklara Timor-Leste sai rai ida soberanu iha dia 20 de Maio de 2002, iha tempu hanesan F-FDTL mos sai formalmente representa militar nasaun ida. Iha kapasidade profesionalismo no fasiladade nebe limitadu teb-tebes, Timor-Leste konsege hahu insitituisaun militar ida nebe ho fiar ida katak sei lori interese nasional liu sasan hotu-hotu. Prinsipiu hirak nee mos hetan apoiu makas husi povo no komunidade internasional katak militar sei sai komponentu ida para haburas prosesu dezenvolvimentu demokrasia. Povo Timor-Leste ho mehi bot ida katak sira nia rai sei moris ho hakmatek no traqulidade tamba Falintil hatudu ona kuaze tinan rua nulu resin hat (24) durante okupasaun Indonesia, maibe povo mos sei trauma wainhira hanoin fila hikas ba krizi militar iha 2006. Povo la-konsege hanoin ida katak membru instituisan F-FDTL sai hanesan hun ba krize nebe konsege konvida intervensaun militar husi rai liu hanesan Australia, Nova Zelandia, Malaysia no Portugal. Krize nee efeta mos aspeitu hotu-hotu, liu-liu paraliza aktividade ekonomiku iha rai laran. Falor independesia see la iha wainhira militar la asume nia responsibiliade atu defende povo i nudar sai hanesan instituisaun ida atu garantia paz no stabilidade ba sidadaun tomak.
Atu hari’i instituisaun forca armada ho profesionalimu no resposibilidade diak, komponentus hotu-hotu iha nasaun laran persiza iha interse komun (common interest) nebe reflekta nasionalismu atu hametin paz no tranquilidade. Iha parte seluk, Timor-oan tenki ho hanoin ho tetu didiak katak Timor-Leste sei persiza forsa armada ga lae? Uluk antes independensia Presidente CNRT no komodante supreme Falintil, Kay Rala Xanana Gusmao iha nia intervista ba media internasional, hato’o katak Timor-Lorosae sei la persiza forca armada. Maibe wainhira tama ba independensia iha mudansa iklima politika nebe asembleia nebe tranforma sai parlamentu nasional, domina husi partido Frtilin kria duni forsa armada ho naran agora F-FDTL. Durante iha tempu ida nee nia laran, jornalistas no media la konsege husu tan ba Presidente Kay Rala Xanana Gusmao konaba transformsaun Falintil ba F-FDTL, liu-liu kona nia ideas Timor-Leste sei la iha forsa armada. Husi prosesu nee, Timor-oan persiza halo refleksaun profundu ida katak sira sei persiza duni forsa armada iha rai ida hanesan Timor-Leste ga lae. Wainhira Timor-oan persiza duni forsa armada, saida mak parsiza atu halo par bele hametin instituisaun forsa armada sai hanesan pilar stabilidade iha kualker tempu ba prosesu longu prazu.
Ita labele iha hanoin ida kata F-FDTL nee hanesan simboliku ida ou hanesan organizasaun istoriku para Timor-oan bele adora deit. Hanoin ida nee bele pergosu tebes ba nasaun demokratiku ida tamba hanoin nee sei hamusu interpertasaun oin-oin i ema balun sei utilliza instituisaun par atu arkansa sira nia interese politiku. Timor-oan persiza hanoin katak see F-FDTL mosu tamba iha fator external deit, pontu nee ladun iha razaun tamba Timor-Leste la iha inimigu iha kontekstu regional no internasional, espesilamente iha era ida nebe kuaze estabelese komuniade demokratiku internasional. Rai seluk-seluk kuaze la iha ona vontade atu invade ou ataka malu ho asaun militar. See intituisaun militar see kria deit instabilidade no gasta osamentu estadu, Timor-Leste persiza hanoin no tetu didiak. Tuir autor nia hanoin, see instituisaun nee hakruk deit ba liders no partidus historiku deit nomos sai fali forsa instabilidade i la submete nia a’an ba regras ho lei entau iha rasaun atu bele hamenus nia membrus ou gradualmente bele desolve.
Maibe agora dadaun ita hare katak Republika Demokratiku Timor-Leste hakas a’an ona atu dezenvolve ninia instituisaun forsa armada sai hanesan militar profesional nebe hakruk a’an ba povo nia interese, espesialmente povo mak sei kontrola institusaun militar ninia (Military under civilian role). Preimeiro eleitu governo konstitusional Timor-Leste no segundo eleito guverno nebe lidera husi Premeiro Ministro Kay Rala Xanana Gusmao tenta halo ona politika atu hadia no dezenvolve instituisaun militar sai hanesan forsa defesa nasional nebe defende interse nasional ho professional maximu. Maibe iha aspeitu balun nebe sidauk bele fo konfiansa totalmente ba povo katak institusisaun militar sei la-halis ba partidu politiku ida no emosionalmente la inklina ba grupu ida. Nee hatudu ona iha krize 2006 nebe instituisaun militar ho polisi mak sai hanesan hun ba instabilidade nasional. Instituisaun rua nee lolos iha hanoin ida katak imparsialidade mak sai hanesan sira nia prinsipiu basiku. Insitituisaun rua nee lolos labele iha mentaliade heroismu, veteranismu, regionalismu no grupu arte-marsias. Membru instituisaun persiza hatene kona ba definisaun disiplina iha konteksu nebe klean, hanesan ema tama militar tamba sira hakarak didika sira nia a’an ba nasaun no rai Timor-Leste. Politiku nain sira tenki iha mentalidade ida katak militar no polisia tenki assume sira nia responsibilidade tuir regras no leis nebe konsagra iha konstituisaun.
Timor-oan hotu hatene katak F-FDTL sei nurak hela atu satan no defende ita nia rai ho profisionalsimo ida hanesan rai seluk. Lian fuan nee ita persiza elabora wainhira ita hato’o ba publiku tamba hanoin nee ladun eduka ita nia forza sira sai membru militar professional. Povo perzisa fo nia apoiu maxima ba dezenvolvimentu forsa armadas iha kontekstu rai demokratiku. Atu hetan objetivu ida nee, instituisaun persiza hadia metalidade membrus sira husi veteranu resistensia ba militar profisional no hanoin nasional ba kontekstu standard internasional. Membru sira persiza hasae sira nia matenek liu husi trainamentu no haruka sira bele iskola tan iha universidade konaba assuntus leis, justisa, direitus, saude buat seluk-seluk tan. Unversidade sira mos bele servisu hamutuk ho instituisaun militar bele iha intreasaun enter estudante sira atraves husi siminariu, estaziu, peskiza, despotu, servisu sosial ho parte seluk-seluk tan. Instituisaun militar persiza loke a’an ba publiku par simu kritikas, sugestaun no intereasaun direitamente entre povo ho membru militar sira; porzemplu, aniversariu F-FDTL laos deit selebra liu husi deportus maibe bele mos konvida povo, liu-liu joven sira par visita militar sira nia fatin (kurter geral) nune sira bele hatene no habesik a’an ba instituisaun nee, loke mos debates ou siminariu bar-barak konaba kanar F-FDTL iha rai ida demokratiku.
Ema balun dehan katak naran organizasaun bele efeta politika no komoprtamentu instituisaun ninian, liu-liu mentalidade membru sira. Hipotesa ida nee mos bele akontese ba Timor-Leste nia forsa armada nasional F-FDTL (Forsa Armada Libertasaun Nasional-Forsa Defesa Timor-Leste) nebe sei lori naran istoriku nebe adopta husi istoriku funu nian, tranformasaun husi Falintil nebe husi partidu Fretilin ikus mai hamutuk ho CNRT. Karik Timor oan hotu hatene katak Falintil moris husi partido Fretilin nebe sai forsa libertasaun nasional wainhira Komando Supremi Falintil, Kay Rala Xanana Gusmao lori sai organisaun forsa nee sai husi organisaun partidu. Maibe iha pergunta ida katak see F-FDTL selebra nia aniversariu husi oraganizasaun nee moris, Fretilin mak iha direitu liu atu selebra hamutuk ho instituisaun militar nee. Purtantu iha parte ida Timor-Leste sei iha problema ida atu hatur lolos posisaun F-FDTL iha kontekstu ba paradigma foun no independensia kona ba forsa defesa nasional. Ida nee persiza halo aviliasaun profundu atu nune bele hetan konseitu foun lori sai F-FDTL husi paradigma uluk ninia.
Iha parte balun, membru veteranu balun sidauk totalmente muda sira nia hanoin kuandu sai membru F-FDTL, liu-liu eis membru Falintil sira. Tuir hau nia opinion katak emosionalmente membrus veteranus Falintil balun sidauk kompletamenta sai husi memoria ida nebe hakesi no hahoris sira, hanesan partido Fretilin no sira nia komadante supreme durante hamutuk ho sira iha a’i laran durante okupasaun Indonesia. Situasaun ida nee laos fasil atu direitamentu ilimina husi hanoin membrus veteranus sira maibe sira mos persiza iha hanoin ida katak naran F-FDTL laos atu kria superiodade enter membrus veteranus ho membrus selu-seluk. Instituisaun militar nasional hamarik iha povo nia let, povo mak iha poder liu atu for kritikas no dezolve liu husi sira mandatu iha parlamentu. Povu nia osan mak for hatais no selu militar nia salariu, purtantu militar tenki hakruk ba povu nia mandatu.
Forsa armada persiza sai elementus importante ba prosesu hari’i nasaun (nation-building); azuda hamunus kiak liu husi sistema dezentralisaun, edukasaun sosial, unalfabetasaun, intervensaun ba desaster naturais i buat barak tan bele involve membru F-FDTL. Tamba membru militar hetan treinamentu disiplinar no organizadu, iha ikipa militer ho sufiseinte fasil atu involve sira iha programa dezenvovimentu nasaun ninian, liu-liu situasaun emegensia. Purzemplu, programa distribuisaun fo’os MTCI; lolos guverno lalika aluga kareta no selu ema para bele distribui fo’os karun sira nebe hetan reasaun negative husi ema barak no nis jestaun ladun efetivu. Distribuisaun fo’os sei Fasil no lalais liu see governu bele halo kooperasaun no koodenasaun ho institusaun militar para bele utiliza kareta, fasilidade no membrus F-FDTL atu halao servisu hirak nee. Ida nee parte ki’ik ida que militar bele halo nia kanar i bele dada militar atu habesik a’an ba povu.
Parte seluk, institusionalmente F-FDTL sidauk totalmente resolve problema nebe mosu iha instituisaun laran, liu-liu kazu petisionaritas ho Alfredo Reinaldo nebe hatutan ba planu atentadu atu oho presidente da republika Jose Ramos Horta. Kazu hirak nee problema internu F-FDTL nia, nee duni militarmente tenki iha espilikasuan no legalmente insitituisaun maka iha puder atu for resposta kona ba kazu hirak nee. Kazu krisi 2006, see mak lolos responsabiliza, membru ou instituisaun militar? Pergunta ida nee mos bele direze ba presidente da republika 2002-2007 nebe hanesan iha direito konstitusional atu responde F-FDTL nebe sai hun ba krizi nasional. See membru sira mak sai autor kazu krize, tenki iha atuasaun konreta atu prosesa ba tribunal, see insitituisaun militar mak sala, tenki remodilizasaun organizasaun ho lei organiku militar ninia, nomos halo mudansa klean liu ba politika defesa nian. Iha parte seluk estadu persiza hare ona par bele hari’i tribunal militar par bele atende kasu-kasu militar nebe tuir lei organiku militar haruka. Governo atraves husi Secretariu Estadu Defesa persiza komeza hanoin atu fo apoiu politika maximu atu hamenus problema hirak iha institusaun militar nia laran.

Instituisaun militar persiza hanoin katak eisperinsia kazu petisionatista no Alfredo tenta para labele akontese tan iha future. Kazu nee bele halo forsa defesa Timor-Leste persiza halo reformasaun maximu ba mentalidade membru forsa iha area kapasitasaun no disiplinar militar par hases a’an husi tentasaun oin-oin, liu-liu la hakafodak ho osan no posisaun. Husi kontekstu ida nee, kanar estadu no guverno sai esensial tebes par for apoiu maximu iha nivel general to’o soldadu sira. Estado ho governo persiza komesa hanoin ba longo prazu nia, ita hatene katak governo iha planu ona hanaran “planu 2020” maibe stratezikamente planu nee sidauk iha tendensia vontade politika atu konretamente aplika iha pratika. Ida nee hanesan mahi ida ba future insitituisaun militar maibe persiza mos iha debate klean liu ho publiku atu nune publiku bele hatene insitituisaun nee bele sai representante parte defesa Timor-Leste nia. Parte seluk, estadu no guverno persiza komesa hanoin politika ida atu kria konseitu pensaun ba membru F-FDTL iha future. Assuntu nee sensitivu ituan tamba ita hatene katak veteranus Falintil sei barak i estadu sei kuidadu tebes atu hare lolos no determina politika promosaun no pensaun. Tamba Timor-oan bele hare membru F-FDTL nebe los iha kapasidade no resposibilidade husi jerasaun foun atu troka jerasun tuan wainhira sira nia tempu atu reforma. Problema nee autor bele hare hanesan sai dezafiu ida ba lider estadu no governo ho kuidadu tebes atu halo aviliasaun no desizaun kona promosaun ho pensaun tamba assuntu nee bele hamusu tendensia oin-oin.
Ikus mai ita hotu fiar katak neneik ou lalais Timor-oan sei bele resolve problema nebe forsa defesa infrenta. Problema forsa defesa sai problema ba Timor-oan tomak, nee duni estado no governu persiza loke problema F-FDTL sai hanesan assuntu nasional nebe simu kritikas no suzestaun. Politika F-FDTL tenki refleta valor nasionalismo nebe maintain unidade, stabilidade no sistema demokratiku bazeia ba regras no leis. F-FDTL labele iha hanoin atu inklina ba forsa politiku ou interes gropu ida, instituisaun nee tenki iha prinsipu atu servi ba ema hotu-hotu (imparsialidade), siknifika katak dever atu for siguransa ba sidadaun hotu-hotu iha kualker situasaun. Dala ida tan, kualker planu ba forsa defesa Timor-Leste sei hetan suksesu wainhira memberu militar, sosidade sivil, estadu no governo iha duni boa vontade apoiu dezemvolvimentu instituisaun militar sai hanesan forsa armada nasional.

2 comments:

Anonymous said...

Cesar,
Its me Tony from London. I sent you a friend request on facebook. Do NOT ignore please accept the request - i sent it under the name Miguel.

and don't froget to drop by if you pass through London again.

My warmest regards to your two kids and missus.
Take care brother.
Tony.

Anonymous said...

Cesar,
Its me Tony from London. I sent you a friend request on facebook. Do NOT ignore please accept the request - i sent it under the name Miguel.

and don't froget to drop by if you pass through London again.

My warmest regards to your two kids and missus.
Take care brother.
Tony.