Tuesday 1 June 2010

Komedi Xanana ho Mari Drama Fretilin ho AMP



Prezidenti da Republika kondekora DR. Mari Alkatiri eis Primeiru Ministru RDTL iha ggovernasaun Fretilin. Eis Komandante Supremu Falintil Hakuak hela Eis Fundador Fretilin. Komplikadu belun Sira atu kompriende katak teatru ne'ebe sira hatudu ne'e ita atu fiar loos maka ida ne'ebe? Kondekorasaun ne'e hanesan hamaus malu ga hanesan rekuinesimentu ida duni? Nain ulun sira kadi nanal povu kadi katana. walewalewalewale.................................... drama ida ne'ebe tan maka ita sei haree?  Maluk sira Mari sempre dehan, "ha'u nunka hirus Xanana."
Xanana ba populasaun sira dehan, "ami bele ko'alia maka'as ba malu maibe hotu-hotu ona." Entaun povu maka sala kuandu mosu problema ruma? Haihaihai....kuidadu boot sira nia lia fuan ne'e kroat liu fali samurai. Hanesan hakerek nain hakarak foin hanoin de'it ba maluk sira lia fuan ne'ebe maun deputadu Riak Leman dehan, "Ne'e politika. Ami nia servisu maka kritika, protesta, ataka malu. Ami manan osan para ko'alia, hatoo kritika no protesta." Kala tuir lian Indonesia nia dehan kala hukum karma maka kona ita nia parlamentu nasional. Tan iha seksaun lejislatura uluk liu nian sira ne'e agora kaer ukun ne'e maka kritika Fretilin para manan osan i agora Fretilin maka kritika fali ida ne'ebe uluk opozisaun hodi manan osan. Uluk DR. Mari maka kaer Governu i Agora Xanana mak manda....Rame duni........................................................se los maka sei kaer fali? 

2 comments:

Anonymous said...

ne maka jovem sira no povo babain tenki loke matan no hamos didiak mataten nee para labele baku malu no oho malu nafatin!!.. se lae bot sira hadau malu kadeira ho osan ..kikoan sira ka povo maka hadau malu fali kaixaun ka ratekuak iha st.cruz!!

Anonymous said...

Nain ulun sira uza politika ne'ebe ema hotu politikus hotu iha mundo uza sempre iha pro ho kontra tamba ideologia ne'ebe lahanesan, ne'eduni normal karik sira halo'o drama hanensan ne'e, tamba sa mak ita nia povu sira tenke han malu bebeik tamba jogu politika sira ne'e klaru tamba ita nia povu nia kuinesementu ne'ebe limite atu distingui lalaok sira ne'ebe nai-ulun sira applika, portantu para atu evita povu sira tama jogu sira ne'e ita presija hare ba oin katak iha future mai povu gerasaun foun labele monu ba tentativas sira hanesan ne'e. Ba tempu dadaun ne'e sei defisil ita atu desvia/muda mentalidade povu sira nian, ne'ebe mai husi kedas tempu resistensia. Ideoligia tinan hirak liu ba kotuk nian metin tiha ona iha povu sira ne'ebe la konsege hetan kuinesementu edukasaun ne'ebe adequado hanesan ita nia ukun nain sira ne'e applika dadaun hela jogu politika sira ne'e.