Saturday 6 June 2009

Tempo Semanal Edisaun 141

'Balibo Five' Buka Justisa Do TL, Indonézia ho Austrália

Horta: Krime Ne'e Ita Labele Perdua

Iha tuku neen kalan loron 30/05/09 ema lubun boot nadodon tama odamatan knua kna'ar fatin uma komunidade europeia ninian. Iha sala resepsaun hamriik ona Robert Connolly produtór ba Filme Balibó Five ne'ebé konta istória kona ba masakre mak komete husi Tropa s invazór Indonézia ho ninia asosiadu sira. Robert connolly eskluxivamente ba jornál ne'e konfesa ninia laran kontente hodi hatudu uluk ba Timor oan sira. " Ami mai iha ne'e atu hatudu uluk liu filme ne'e, partikularmente iha Dili ba Prezidente José Ramos Horta no ba kru (staff filme nian) ne'ebé maka servisu ajuda halo filme ne'ebé remata iha semana rua kotuk no uluk liu ami antes hasai ba ami nia audiénsia iha Austrália no Internasionál ami promete ona lori fali filme mai ne'e hatudu ba Timor oan sira ne'ebé ajuda hodi halo filme ne'e," Dehan Robert. Hafoin de filme ho durasaun oras ida liu minutu 50 hotu ema lubun simu ho basa liman no DR. José Ramos Horta hahi hodi dehan Filme ne'ebé foo ona justisa ba vítima TNI sira nian ne'e. "Filme ne'e pelumenus halo justisa uitoan ba sira nia memória, ba sira nia sakrifísiu, i ha'u nu'udar Timor oan ida ne'ebé la'o hamutuk ho sira iha momentu ne'ebá, hakarak hakru'uk ba sira nia memória no hakru'uk ba sira nia família ne'ebé iha tinan sira ne'e nia laran buka lia loos, i sira ne'ebé komete krime ne'e to'o ohin la hateten lia loos," dehan Horta.

Prezidente TL DR. José Ramos Horta rekoñese filme ne'e ninia kmanek. "Filme ne'e di'ak tebe-tebes, buat ne'ebé filme ne'e hateten, ha'u bele hateten nu'udar destamuni tanba ha'u iha ne'ebá."

" Ne'e akontese duni. Ha'u ba iha fronteira dala barak, hamutuk ho Roger loro-loron."

" Ha'u hatene nia hanoin kona ba nia kolega sira na'in lima ne'e oin sá, nia hanoin povu ne'e oin sá, ne'e nia karakter duni. Ataka iha Balibó ne'e balun ha'u iha ne'ebá haree elikópteru,hare ró ahi rasik."

"Filme balun sira halo 1975 hatudu ne'e mós, hatudu ha'u iha fronteira. Ne'e duni filme ne'e, ha'u labele hateten 100% loos, maibé ita bele hateten 95% loos. Tanba ita labele hateten, purke asasinatu sira na'in lima ne'e akontese oin sá duni. Hatene ke sira moris hela kuandu Indonézia sira tama iha Balibó."

"Filme ida ne'e estra ordinariamentete akurat, porteira Roger East ninian inkredibelmente akurat."

"Dala barak Anthony La Paglia mosu loloos de'it hanesan Roger east maiske roger isin krekas uitoan duke Anthoni tinan 30 kotuk maibé faktu maka nia buka investiga istória. Maibé iha buat balun ne'ebé ha'u rasik hatene katak atu haluha kompletamente maka ha'u ho Roger east ba rai ketan hamutuk. Ha'u ba ne'ebá dala barak no dala ida ho Roger east no elikópteru indonézia nia ida ne'ebé duni ami iha area rai ketan. Sira dala ruma la hatene partikularmente ha'u ho Roger maibé sira ataka daudaun forsa Fretilín ninian. Ha'u haluha kompletamente buat ne'e," hahi Horta.

"Kona ba hatudu masakre jornalista na'in lima iha rai ketan ne'e konsisténsia ho destamuni hotu-hotu ne'ebé jill Jolliffe ho ha'u rasik mak ha'u hetan iha momentu ne'ebá. Iha tempu ne'ebá ha'u buka inter vista forsa Fretilín ninian ne'ebé ha'u hamutuk ho sira iha momentu ne'ebá antes ha'u husik sira loron rua antes de ataka. Depois kuandu sira halai husi Balibó to'o iha Dili ha'u introdús sira ba Roger East hanesan mosu iha filme ne'e."

"Trajikamente no ladún sorte maka ema hirak ne'ebé komete barbaridade hodi oho ema na'in neen ne'e sei livre hela."

"Maibé nasaun ne'e livre ninia povu livre. Maibé na'i Maromak hodi kustu barak ba ema moris Inocente sira, timor oan sira, ba jornalista na'in neen. Ne'e buat ida boot liu atu esplika... ," Remata Horta.

Filme 'Balibó Five' ne'ebé hahú filme iha Darwin fulan juliu 2008 no remata iha TL fulan Setembru 2008 ne'e envolve ema Timor oan na'in 60 to'o 70 mak envolve soldadu s F-FDTL na'in 30 mak hatais finjidu hanesan tropa s Indonézia lori kilat AK iha filme ne'e.

Filme masakre barbariamente TNI hasoru Balibo Five, Roger East ho ema civil Timor oan iha Portu Dili bele hamosu hikas viruz ba relasaun entre Jakarta-Kanberra nune'e mos Jakarta-Dili.

Tuir prezidenti katak filme ne'e lori tempu naruk tebes atu konta hikas istória ne'e, no iha momentu ne'e daudaun sira ne'ebé maka envolve iha oho Roger East no jornalista na'in lima, invazaun mai Timor Leste, Masakre loron 07/12/1975 sira ne'e la hala'o sira nia kna'ar ona. Prezidenti da Repúblika ne'ebé tenta suku hikas relasaun povu rua ne'ebé naklees ne'e apelu ba nasaun eis okupante indonézia atu lalika laran moras ho filme ne'e. "Indonézia tenke kompriende katak la iha ema ida iha Timor Leste ho iha mundu ne'e maka buka foo sala ba indonézia ohin loron ninian," Prezidente apela.

Filme ne'ebe aprezenta Aktor Anthoni nu'udar Roger East ne'e halai liu ba husu responsabilidade Indonezia relasiona ho krime kontra ema iha rai rohan Timor nia leten. "Ami aprezenta daudaun buat ruma ne'ebé durante tinan 34 nega husi governu barak iha Austrália nune'e duni ha'u espera katak iha tinan ne'e, filme ida ne'e mós hola parte iha diskusaun boot ida relasiona ba grupu de akontesimentu iha momentu ne'ebá, " nia kazu lian fuan esperanca.

Istória ne'e konta kona tuir matan korrespondente funu nian Roger East mai husi Austrália hodi sukat ain hamutuk ho foin sa'e José Ramos Horta, buka tuir ain fatin mate masakre "Balibó Five." José Ramos Horta Durante tinan 24 defende kazu Timor Leste iha komunidade Internasionál nia oin hodi manan Prémiu Nobel dame ne'ebé iha Timor Ukun Rasik an nia sai hanesan Ministru Negósiu Estranjeiru dahuluk nasaun iha miléniu foun, tuir mai hanesan Ministru defeza I sai segundu PM TL no daudaun ne'e hanesan Prezidente da Repúblika.

"Ami halo estudu barak tebe-tebes nune'e duni ha'u hanoin filme ne'e reprezenta saa maka ami hanoin akontese iha 1975 ba (ema) 'Balibo Five' ho Roger East."

"Ha'u hanoin filme ne'e mai husi ami nia hanoin kona ba akontesimentu ne'ebá. Ami bazeia ba Coroner nia lian husu, Jill Jolliffe nia livru, servisu wain ne'ebé ativista barak halo ona no familias husi Balibo Five."

Ema lubun ne'ebé envolve iha filme ne'e tanis tebes nian hanesan Juliana. Nia relembra hikas memória moruk Juliana ki'ik oan iha ponte kais wainhira hare ho matan ninia belun Roger East Tropa s na'in rua rasta ba masakre hamutuk ho populasaun Dili lubun ruma no sira nia isin mate soe tama ba tasi laran."Ha'u iha istória tinan rua nulu resin haat atu konta," dehan Juliana ba aktor ne'ebé sai hanesan jornalista ba investigasaun kona ba Roger ninia mate. Tinan oan terus barak maibé la iha duni Justisa hanesan dala barak ukun na'in nasaun ne'e ninia troka direitu fundamentál ba ukun rasik an ho justisa.

Hanesan Prezidente DR. José Ramos Horta ninia esplikasaun. "Pelumenus, hafoin de tinan 30 liu iha justisa ba sira na'in neen. Ba na'in lima Balibó ho Roger East no timor oan mós hetan ona Justisa katak ami livre ona."

Maibé Filme Balibo Five mós lori hikas prezidente da Repúblika José Ramos Horta ba Balibó 75, Dili, hamoris fali mós memória entre nia ho Roger East no Balibo five nune'e ho lian todan nia kazu, "trajikamente (ho terus boot) no

"Ne'e sira moris hela, la'ós mate tanba 'cross fire' sira kaer sira i podia husik dadur de'it sira ka ou lori ba Indonézia lae, mas sira masakre sira hanesan..... Ne'e krime ida ke ita labele perdua," Horta realsa.

Iha tinan 2007, husi NSW ninia vise coroner Dorelle Pinch deskobre "Balibó Five deliberamente oho husi tropa s Indonézia hodi haksumik tiha sira nia invazaun mai TL. Lian husu husi Coroner hare evidénsia no rona destamuni a relasiona ho mate Peters, Shackleton, Gary Cunningham, Tony Stewart and Malcolm Rennie wainhira tropa s I ndonesia invade Balibó iha loron 16/10/1975. In October 1975, five Australia-based journalists—Greg Shackleton, Tony Stewart (Australianus), Gary Cunningham (New Zealand), Malcolm Rennie and Brian Peters (husi Reinu Unidu)—husi kanal 7 televizaun Australianu haruka mai Timor leste hodi investiga atacka husi Indonesia besik rai ketan Timor Leste ho Provincia Indonesia Timor oxidental.

Dirije husi Robert Connolly, ho fitun kmanek Balibó Anthony LaPaglia, Damon Gameau, Gyton Grantley ho Nathan PPhillips.

Filme ne'e sei loke oficialmente ba públiku iha Festivál Filme Internasionál Melburne iha loron 24 fulan Júliu tinan ne'e sei taka iha loron 8/08/09 ho filme seluk ida ninia titulo Bran Nue Day.

Festivál filme ne'e nia tinan ba 58, sei foka sai filme besik 300.

Aktor Anthony La Paglia halo an hanesan Roger East iha filme Balibó Five.

Tuir reportajen katak La Paglia inspira ona envolve an iha filme ne'e hafoin sani Jornalista Jill Jolliffe nia livru ho ninia títulu: IStoria kle'an Balibó five.

Hafoin Jornalista na'in neen ne'e nia mate notísia Timor Leste mós sulan ba tasi kidun no sunu mutuk ho sira. Ate Governu Austrália demit mós lian laek kona ba sira jornalista Austrália na'in neen ne'e. To'o Jornalista iha Austrália hakerek notísia ho ninia títulu: mate iha Balibó, Bosok iha Kamberra Hanesan Austrália nia eis Primeiru Ministru Gough Whitlam fó sala fali ba Jornalista Greg Shackleton iha Coroner hodi obriga Shirley Shackleton faluk ba defende ninia kaben.

Filme Balibo Five mós foo hikas esperansa hodi kasa justisa hanesan Alex Tilman jovens ne'ebé mós asiste filme ne'e dehan ba jornál tempo Semanal iha portaun uma komunidade Europeia nian ne'e. "Ne'e la'ós de'it kona ba jornalista na'in neen maibé tan ema rihun atus nia mate. Ha'u iha optimizmu liu tan," Alex ko'alia ho nakonu fiar an.

Tuir Alex katak jornalista mai iha TL hodi lori notísia nasaun nian ba tau iha mafa internasionál maibé kasian sira hetan uluk ona masakre. Nune'e duni komunidade internasionál lakon informasaun husi nasaun ne'e durante tinan barak ate 1989 Timor Leste hahú loke hikas ba ema estranjeiru nune'e duni Max Stalh saboko an ho visa Turista ho halo filme ba masakre 12 de Novembru 1991 hodi tulun dudu kauza TL hetan lalais ninia solusaun.

"Ha'u hanoin la'ós de'it Jornalista na'in neen Australianu sira maibé ne'e tan liu besik ema rihun atus rua mak lakon sira nia moris. Ne'e tan ba rai ida ne'ebé hetan estragu to'o ninia abut. Ne'e tan mós rai ida maka lakon ninia dois tersu populasaun iha funu ne'ebé la ho justisa, iha invazaun militár," Alex dehan.

Nia foo lembra ba na'in ulun sira katak, "Se ema barak hanesan ne'e maka mate ita la halo buat ruma, lakohi ko'alia no lakohi buka justisa ba buat ne'e entaun lia fuan justisa sai lakon sentidu."

Lider partidu sira ne'ebe uluk involve mos iha konvida Indonesia mai anexa rai timor Leste mos senti laran triste wainhira hare hikas atetude Minisltar Indonesia ninian iha eventu ataka Balibo no invazaun dili iha loron 07/12/75.

Lider UDT ne'ebé daudaun ne'e hanesan embaixador TL ba Korea do Sul ne'ebé mós hare filme ne'e dala balun be turu husi ninia matan. "Ha'u emosional tebes, ne'e parte importante ba ami nia istória no ha'u la konsege hapara ha'u nia matan ben wainhira hare lala'ok hamate ita nia povu barak iha tempu invazaun nian. Filme ne'e di'ak tebes no forte duni. Buat ne'e sai hanesan buat ruma mak sei rai nafatin ba futuru," Joao Carrascalao hateten.

"Ami sei buka nafatin justisa ba Timor oan tan ba ema inocente barak mak mate. Nune'e duni ema ne'ebé mak oho povu sira ne'e labele moris iha impunidade beibeik," Joao Carrascalao soe ninia promesa.

No comments: