Monday 16 March 2009

Tempo Semanal Edisaun 130

Deskonfia Dr. Abilio Viola Akta $50.000,00

Dili, Tempo Semanal

Iha kompromisiu politiku iha 2007, Dr. Abilio Conceicao de Araujo nebe
hanesan Prezidente partidu hetan big hug (hakuhak boot) husi povu nebe
apoia nia liu-liu Prezidente Republika Dr. Jose Ramos Horta tanba
Horta hatoo ninia apresia ba Dr Abilio ninia kontribuisaun ba
livertasaun rai ida nee. Maibe kompromisiu politiku nee Dr. Abilio
organiza iha problema balu nia leten, tanba Abilio deskonfia halakon
osan kompra kombustivel ho total US$13 millioens husi kompania Coloca
Fuel Pty. Ltd, nebe entrega ba Dr. Abilio iha fin du anu, 30/12/2004,
no oras nee Dr. Abilio sai suspeitu hafoin Tribunal Distritu Dili iha
03/03/2009 foti desizaun kontra Abilio ho prosesu nú. 16/Sivil/2006.
Kazu lori Dr. Abilio ba meja modok nee, hanesan primeiraves akontese
iha agenda moris Dr. Abilio nian iha era independensia. Maibe kazu nee
apar ho kantiga nebe ema hasaran ho dalen Melayu katak, "buah jatuh
tidak jauh dari pohonnya", tanba antes Dr Abilio simu osan kompra
kombustivel husi Coloca Fuel Pty. Ltd iha 2004, Dr. Abilio mos halo
preparasaun hodi asina kontratu sosa rai hektar rua husi Maria de
Jesus iha Aldeia Bitaba, Suku Hudi-laran, Sub distritu Dom Aleixo,
distritu Dili hanesan estasaun mina Dr. Abilio nian nebe sei supply
mina ba Coloca Fuel tuir kustus orsamentu US$13.000,00 nebe nia simu
husi kompania nee. Iha prosesu sosa rai nee, dona Maria de Jesus akuza
Dr. Abilio inresponsabilidade tanba la respeita kontratu nebe sira
asina hamutuk iha Defensoria Publiku. Du'un inresponsabilidade nee
Maria de Jesus tula ba Dr. Abilio nia Kbas, hafoin durante tinan lima
nia laran, Dr. Abilio abandona kontratu hodi la selu kada tinan
US$10,000.00 ba Maria de Jesus hanesan rai nain. "ami sai vitima ba
Sr. Abilio de Araujo nebe la kumpri nia dever durante tinan lima nia
laran hahu husi Abril 2004 too Abril 2009 hodi la selu kada tinan
US$10.000,00 ba Maria de Jesus. Tan nee, ami deside lori kazu nee ba
tribunal no kazu nee regista ona iha Tribunal Distrital Dili,
27/11/2007 ho Nú. Proc. Nú. 36/A/Sivil/2007", dehan Maria de Jesus
nebe oras nee ho idade 80 resin. Tuir dokumentus audensia ho pajina 3,
nebe jornal nee hetan esplika katak, iha Setembru 2000, Alianca da
Conceicao Araujo husu ba Maria de Jesus katak nia presiza rai hektar
2 atu sosa ba nia maun Abilio de Araujo hodi halo bisnis fan mina,
fabrika sabaun, fabrika susu been nebe sei fo servisu ba komunidade
liu-liu foin sa'e sira."iha 18/09/2000, ami asina kontratu ida nebe
partisipa husi Americo Menezes nudar testamunha husi Alianca da
Conceicao no Lucas de Oliveira husi parte Maria de Jesus. Iha sina
kontratu nee, parte rua konkorda ho folin Rp.100.000/m2", dehan Maria
de Jesus. Hafoin asina tiha kontratu, entre fulan Janeiru too Jullu
2001, Maria de Jesus simu duni osan ho total Rp. 293.900.00,
ekivalensia ho US$29,390.00. Osan nee, rai nain uza hodi selu (ganti
rugi) ba okupante temporariu sira nia plantasaun. Husi Agostu 2001 too
2003, rai nain hein hela sira nia direitu ba osan restu husi Alianca
ho nia maun Abilio. "ami husu ba sra. Alianca tanba sa demora selu
osan nee maibe Alianca esplika katak, tuir loloos nia selu tiha ona
maibe tanba ema Portugues ida nebe Dr. Abilio fo komfiansa hodi kaer
osan nee, lori lakon tiha osan US$170 mill resin, nunee too agora
prosesu pagamentu atraza", katak Maria de Jesus. De Jesus alega liutan
katak, iha Fevereiru 2004, Sra Alianca fo hatene ba de Jesus katak
Alianca nia maun Dr Abilio fila ona husi Portugal no agora too ona iha
Dili atu koalia konaba kontratu foun. Sobre kontratu foun nee, iha
karta husu audensia fo sai pontu balu hanesan, uluk Dr Abilio hakarak
sosa rai hektar rua maibe ikus presiza deit hektar ida, wainhira
kontratu foun nee asina mak Dr Abilio sei fo tan osan US$20,000.00.
Osan ida nee atu uza hodi seluk ikupante temporariu sira nia uma no
plantasaun. Ho US$20,000.00 nee mak osan nebe simu ona husi parte
komprador besik US$50,000.00, maibe sei falta osan sorin hamutuk
US$50,000.00 atu selu US$10,000.00 tinan-tinan durante tinan lima nia
laran hahu husi Abril 2004 too Abril 2009.Liutan, karta husu audensia
nee alega katak, iha artigu 4 pontu ida kontratu 29 de Abril 2004 nee
hateten, "wainhira komprador la kumpri nia dever durante fula ida mak
sei kona multa 2% husi total osan rai nia folin nebe seidauk selu. Iha
pontu rua husi artigu nee hateten mos katak, wainhira atrazament nee
too fulan tolu ba leten mak parte komprador kona multa 5% husi total
rai nia folin nebe seidauk selu.Kontratu 20 de Abril 2004 nee halo iha
Defensoria Publika nebe asina husi Dr Manuel Sarmento husi parte
komprador no Dr Arlindo Maria Freitas advogado Fortuna husi parte rai
nain ka vendedor. "Tanba iha loron nebe determina komprador la kumpri
nia dever, maka iha Junho 2005, ami haruka surat ba komprador Dr
Abilio. Segunda karta ami haruka tan iha Julho 2005 maibe parte
komprador la fo resposta. Tanba la hetan resposta maka, iha 27 Janeiru
2006, ami hasoru diretamente ho Dr Abilio iha nia servisu fatin. Iha
hasoru malu nee Dr Abilio hateten, "surat hirak nebe ami haruka nia
simu tiha ona no respeita nafatin kontratu nebe halo tiha ona no
pagamentu atu halo iha loron hirak mai nia laran", alega Maria de
Jesus iha nia karta audensia. Maria de Jesus haree katak, problema ida
nee halo nia atu lakon nia direitu ba osan rai nian maka, iha 2007
Maria de Jesus desidi lori kazu nee ba tribunal. "ami desidi lori ba
tribunal no regista iha Tribunal Ditrital Dili iha loron 27 de
Novembru 2007 ho numeru proc. No. 36/A/Civil/2007, maibe too ohin
loron prosesu nee atraza hela iha tribunal tanba laiha prosesu
julgamentu ruma ka husu hanoin ba Reu no sira hotu nebe involve iha
problema ida nee". Liutan de Jesus alega katak, sira desidi lori kazu
nee ba tribunal atu haten justisa ba sira nia direitu. "opsaun nebe
ami hili hodi aprezenta kazu sivil nee iha tribunal tanba ami hakrak
hetan justisa hafoin ami sai vitima durante tinan 5 nia laran,
wainhira Dr Abilio abandona kontratu", nia alega. Iha karta
deklarasaun nebe jornal nee hatetan haktuir katak, Maria de Jesus ho
nia kaben matebian Agosto da Silva alias Waimanu hela iha rai nee
desde tinan 1955, tempu nebe liu tiha tinan 4 nia laran mak foin mosu
movement Timor oan kontra guvernu Portugal iha Watucarbau 1959. Iha
tinan 1975 wainhira forsa Indonezia tun iha Dili, Maria ho nia kaben
Waimanu halai ses tiha ba ailaran hamutuk ho Falintil sira no sira tun
hikas mai vila ia 1979 hodi hela nafatin iha rai nebe oras nee sai
polemika. "iha tempu guvernu Indonsia, tinan-tinan hau selu taxa ho
valor Rp.350.000 ka ekivalente ho US$35.00 kada tinan", dehan Maria
hodi hatudu ba jornalista evidensia Surat Pemberitahuan Pajak nebe
asina husi Kepala Kantor Pelayanan PBB Drs. Rapot Manik nomos Surat
Tanda Terima Setoran. Iha 29 Abril 2004, Maria de Jesus hanesan rai
nain ba iha Defensoria Publiku hamutuk ho Abdullah Rahim Balafif
hanesan emprezariu ho Abilio da Conceicao de Araujo hanesan emprezariu
hodi asina akta fan rai. Tuir dokumentus kontratu ka Akta Jual Beli
Tanah dan Bangunan nebe jornal nee hetan haktuir katak, iha artigu 3
husi artigu 14 akta nee nian esplika katak, osan husi akordu fan no
sosa rai ho folin US$100,000.00 nee sei selu tuir sistema mak hanesan;
ida, etape primeiru iha Marsu 2003 selu tiha ona ba Maria de Jesus
hamutuk US$30,000.00. rua, etape ba darua selu tiha ona iha 20 Abril
2004 ho koantia orsamentu hamutuk US$20,000.00. tolu, osan restu
hamutuk US$50,000.00 sei selu durante tinan lima nia laran no
tinan-tinan sei selu US$10,000.00 ba rai nain, konta husi 24 Abril
2004 too 24 Abril 2009. Maibe too agora Maria de Jesus la haten
pagamentu. Nunee Maria deklara Dr Abilio viola artigu 3 kontratu akta
fan no sosa rai nian nebe sira asina hamutuk iha Defensoria Publiku
nebe sai sasin ba asina akta nee mak Defensor Fortuna, Alvaro Maria
Freitas SH ho Defensir Publiku, Manuel Sarmentu. Atu komfirma sobre
notisia nee, iha 18/04/2009 tuku 10:35 jornalista Tempo Semanal ba
hasoru malu ho Sra Alianca iha nia hela fatin Lahane atu husu
komfirmasaun hodi Intervista ho Dr Abilio, maibe Alianca hateten nia
maun Dr Abilio sei halao vizita ba rai liur.Nunee, Alianca fo tuir nia
numeru mobile atu jornalista bele kontaktu hikas nia iha dia
28/03/2009 wainhira nia maun Abilio fila hikas husi nia vizita ba rai
liur. Entertantu winhira jornalista husu atu Sra Alianca esplika
oituan informasaun konaba rai nee maibe nia rezeita fo komentariu.
Jornalista mos tenta telephone ba numeru mobile Dr Abilio nian maibe
mosu samada hateten "fora da area do cobertura". (aro)

Povu Kiik Hahu Lori Dr. ba Tribunal

Iha loron Tersa-feira,(3/3/) foin lalais ne'e, Tribunal Distrital Dili
halao julgamentu ba kazu ne'ebe ho prosesu numeru 16/sivil/2006 hodi
akuza Abilio Conceçao de Araujo konaba kazu orsamentu ho valor US$
150.000 ne'ebe atu importa kombustivel mai kompainia Coloca Fuel Pty
Ltd, maibe to'o ikus buat hotu la realiza. Alein de ne'e, Abilio mos
nudar ema ne'ebe koinesidus tebes tanba nia mos nudar fundador Nasaun
Timor Leste, tanba wainhira Nasaun ida ne'e hahu forma partidu no
Abilio involve an hamutuk ho Proklamador Francisco Xavier do Amaral,
halo buat barak ba Nasaun ida ne'e. Ikus liu iha 28 Novembru 1975 sira
ho barani ida ke maka'as konsege Proklama TL sai Nasaun independenti,
maibe ikus mai tanba Timor rasik momentu neba la iha unidade entaun
partidu UDT ba konvina ho Indonesia hodi nune'e 7 Dezembru 1975, forsa
TNI mai invade Timor Leste hodi nune'e povu sira halai namkari ba foho
lolon no mota kuak. Ikus mai depois TL hetan ukun rasik an, ema ne'ebe
sai koinesidus tebes hasoru Meja modok atu toma responsabilidade,
tanba inklui iha kazu sosa rai iha Aldeia Bitapa/Hudi-Laran, Suku
Bairro Pite, Sub-Distritu Dom Aleixo, Distritu Dili ne'ebe to'o ohin
loron seidauk selu hotu. Relasiona ho karta ne'ebe redasaun Tempo
Semanal, hetan foin lalais hateten, iha fulan Setembru tinan 2000,
Abilio Araujo nia alin Senhora Aliança da Conceiçao Araujo ba iha
senhora Maria de Jesus nia uma ho objetivu atu sosa rai hektar 2
(rua), atu nune'e nia maun Abilio bele uza hodi loke negosiu 'bisnis'
konaba faan mina, fabrika sabaun no fabrika susu ben. Hafoin halo
negosiasaun konaba rai nia folin, iha loron Segunda-feira,18 Setembru
2000 husi parte rua ne'e halo kedas akordu hodi asina kontratu ne'ebe
iha momentu neba, husi parte sosa rai nian, sra. Aliança ho nia
testamunha Americo Menezes mak asina nomos husi parte faan rai Maria
de Jesus ho ninia testamunha Lucas de Oliveira(alin Maria de
Jesus).Bazeia ba akordu ne'ebe iha, momentu neba husi parte rua ne'e
konkorda ho rai nia folin Rp 100.000 m2 (Seratus Ribu Rupiah Permeter
Persegi), tanba iha altura neba TL sei uza osan Rupiah.Depois halao
tiha asina kontratu konaba rai nia folin, entre fulan Janeiru to'o
Julhu 2001 husi parte Sra. Maria de Jesus simu duni osan husi Sra.
Aliança ho total RP 293.900.000, ne'ebe konta ba Dollar
US$.293.390.00, maibe osan refere ne'e uza hodi selu deit "ganti
rugi," konaba tempurariu sira nia plantasaun no ai-han seluk ne'ebe
eziste iha rai leten. Tanba Abilio ema ida ne'ebe matanek entaun nia
uza ninia poder nomos rikusoins hodi bosok fali povu kiak sira, ne'e
duni iha fulan Agustu 2001 to'o tinan 2003 husi parte Sra. Maria hein
Sra. Alianca ho nia maun Abilio atu kualia wainhira atu selu hotu rai
hektare rua nia folin nomos dala barak husi parte Maria husu nafatin
ba sira katak tanba saida demora nafatin. Maibe, Sra. Alianca esplika
katak, tuir lolos selu hotu ona, maibe ema Portugues ne'ebe Abilio fó
konfiansa hodi kaer osan ne'e, lori lakon tiha osan US$ 170.000 resin,
tan ne'e seidauk selu hotu. Iha fulan Febvreiru 2004,Sra. Aliança fó
hatene ba rai nain sira katak, nia maun Abilio husi Portugal no to'o
ona iha Dili no hakarak atu kualia fali kontratu foun tanba uluk
Abilio hakarak sosa rai hektar rua, maibe ikus fali presiza deit ona
hektar ida, ne'e duni sira hateten wainhira kontratu foun ne'e asina
ona hafoin fó tan osan US$ 20.000, atu selu okupante temporariu sira
nia uma nomos plantasaun hirak ne'ebe iha.Osan ne'ebe simu husi parte
komprador, mais ou menus besik ona US$ 50.000, nune'e mos osan sorin
hamutuk US$ 50.000, sei selu durante tinan lima laran, hahu husi loron
asina kontratu iha fulan Abril 2004 to'o Abril 2009 ne'ebe kada tinan
sempre selu ho US$ 10.000, maibe to'o ohin loron la iha rezultadu ou
informasaun husi Abilio, tan ne'e husi parte rai nain desidi lori kazu
refere ba Tribunal no kazu refere mos rezista iha Tribunal Distrital
Dili, iha loron 27 Novembru 2007 ho nu.36/A/sivil/2007, mais to'o
agora kazu ne'e seidauk iha julgamentu. Tanba Abilio abandona
kontratu, ne'e duni husi parte Sra. Maria aprezenta kazu sivil ne'e
iha Tribunal, atu nune'e bele hetan Justisa, maibe hein tinan ida
resin Justisa la dauk mosu, entaun nudar povu mukit ne'ebe moris husi
familia ai-leba haruka surat ida ba iha Ministeriu Justisa tanba
hakarak halo audensia ho Ministra Justisa ne'ebe kaer assuntu
Justisa.Hafoin dadalia ho jornalista Tempo Semanal, avo Maria de Jesus
ne'ebe agora dadaun ho idade 80 resin ho kondisaun fiziku ne'ebe fraku
hanesan matan labele haree no tilun la rona ona, hateten iha tinan
2001 Abilio Araujo atu sosa rai, maibe la 'jadi' tanba dehan katak ema
ida ne'ebe nia fó konfiansa lori halai osan ne'e duni iha 2004 halo
akordu foun fali.Iha momentu neba Abilio fó osan hodi selu ema nia
plantasaun no uma ne'ebe eziste iha rai ne'e, nune'e mos promete ba
Maria de Jesus katak tinan–tinan sei selu US$ 50.000 to'o dala lima,
maibe fulan Abril agora tama ona tinan lima mais nunka selu dala ida.
Karik tanba Abilio Araujo hanesan ema ida ne'ebe koinesidu no matenek
entaun nia uza ninia poder hirak ne'e hodi hakarak hanehan povu ki'ik
sira, maibe hanesan povu ai-leba ne'ebe la iha poder sira sempre
esforsu an nafatin hodi hato'o kazu ne'e ba iha Tribunal hodi nune'e
bele hetan Justisa. Avo ne'e haktuir liutan, rai ne'e malae Altur Luz
husi Portugal nian, maibe iha tempu kolonialismu Portuguesa wainhira
akontesi kontra Golpe malae Altur Luz entrega kedas rai ne'e ba nia ho
nia kaben (matebian) tanba, sira nain rua mak iha momentu neba halao
servisu hodi atende Altur Luz 'asuliar.'"tanba rai ne'e entrega ona
mai hau, ne'e duni ami barani hodi halo sertifikadu rai nian iha tempu
Indonesia, nune'e mos hau lakohi bosok ema boot sira se karik rai ne'e
laos hau nian tanba wainhira ita bosok ema Maromak sempre
hatene,"halerik Maria ho triste.Wainhira husu konaba pergunta ne'ebe
dehan katak, hafoin faan tiha rai mais ou menus simu ona orsamentu
hira mak Abilio fó, maibe avo Maria resposta ho mata ben katak, to'o
ohin loron nia seidauk hetan osan husi parte sosa rai, mais soke deit
fó osan US$ 50.000, hodi selu ba ema sira nia plantasaun.Nune'e mos
parte seluk, Direitur DTPSC Distritu Dili Antonio Carceres haktuir ba
jornal TS katak, haree ba legalidade dokumentus realidade hatudu katak
rai ne'e Maria de Jesus nian, ne'e duni apapun yang terjadi Maria de
Jusus mak iha direitu ba rai ne'e tanba nia iha sertifikadu konaba rai
nian, ne'e duni tenki rekoinesi. Maske iha ona ema balu ne'ebe mai
hato'o informasaun konaba rai refere, maibe informasaun ne'ebe sira
hato'o ne'e la iha baze legal nomos la tuir dokumentus ne'e duni husi
parte DTPSC la rekoinesi, tanba ne'e DTPSC konsidera katak Maria de
Jesus mak iha direitu. Direitur ne'e haktuir, Guvernu labele
intervensaun ba kestaun refere, tanba rai ne'e privadu nian, mais
kuandu nia okupa rai Estadu nian hafoin dehan rai ne'e ninian entaun
otomatikamente Guvernu tenki foti medidas ruma, ne'e duni ba kualker
sidadaun ne'ebe hela iha neba tenki aluga. Se karik iha ema balun mak
dehan katak rai ne'e ninian entaun nia tenki lori dokumentus
komparativu ba Tribunal hodi hasoru Maria de Jesus, tanba Maria iha
dokumentus legal.To'o ohin loron DTPSC seidauk hetan informasaun no
reklamasaun ruma katak rai ne'ebe Abilio hola ne'e iha problema, maibe
kuandu iha problema karik entaun entre Maria ho Abilio tanba rai ne'e
seidauk selu hotu.Maske, iha Lei inan hateten ona katak ema ne'ebe iha
direitu ba rai 'hak milik atas tanah,' mak ema sidadaun orjinal, maibe
direitu atu hetan rai hektares hira ne'e seidauk defini tanba ne'e
Guvernu iha planu implementa mekanismu hirak ne'e se lae ema balun
bele hetan to'o 100 ou 200 hektar mais ba ema balun atu halo deit uma
mos susar teb-tebes.(Ico/tov)

No comments: