Tuesday 3 February 2009

Tempo Semanal Edisaun 123

TS, LABEH, PDHJ Detekta Indikasaun KKN Iha Gabinete Tasi Timor

Dili, Tempo Semanal

Iha Dezembru 2006, jornal TEMPO SEMANAL (TS) nebe foin harii ho idade fulan ida ho balu, hahu halo investigasaun iha uma mutin Palacio do Governo hodi detekta indikasaun korupsaun nebe nani hela iha gabinete Tasi Timor.

Atu hetan notisia investigasaun sobre indikasaun Korupsaun, Kolusaun no Nepotismu (KKN) nee, jornalista gasta orsamentu mais ou menus Dollares besik rihun ida no tempu investigasaun besik semana tolu, hodi detekta sasan balu nebe bele sai nudar evidensia hodi fortifika
notisia nebe jornal nee publika iha edisaun ba dala 9.

Hafoin publikasaun nee liu tiha loron ruma nia laran, ONG Lalenok ba Ema Hotu (LABEH) afirma hodi halo investigasaun klean no husu ba orgaun du estadu nian sira atu tau matan ba kazus indikasaun korupsaun iha gabinete Tasi Timor nebe publika ona iha jornal TEMPO SEMANAL.

Ikus mai Provedor Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) halo investigasaun durante tinan ida hodi konfirma iha ninia relatoriu nebe hatoo ona ba LABEH nudar ONG Anti Korupsaun nebe hakarak promove transparansia no akontabilidade.

"Nu'udar ONG Anti Korupsaun, LABEH hakarak bolu atensaun ba publiku tanba dala ruma ema barak ne'ebe la konhese LABEH nia servisu no misaun hateten katak LABEH ne'e koalia deit evidensia laiha. Iha realidade hatudu katak kazu LABEH nian ne'ebe LABEH hatama ba PDHJ iha loron 25 Janeiro 2007 kona ba indikasaun korupsaun iha Gabineti Tasi Timor hafoin halo investigasaun husi orgaun ne'ebe kompetente PDHJ ho faktus ne'ebe iha hatudu duni iha indikasaun korupsaun maka'as katak iha falsifikasaun ba assinatura eis PM, Mari Alkatiri nian hodi sosa kareta ida, iha mos abuzu de poder tanba la tuir prosesu normal", dehan Diretor Ezekutivu LABEH, Cristopher Henry Samson iha Dili.

Antes LABEH hatama relatoriu investigasaun sobre indikasaun KKN nee ba PDHJ iha 25 Janeiru 2007, jornal TEMPO SEMANAL halo uluk ona investigasaun no rejultadu investigasaun nee publika tiha ona iha loron 14 Dezembru 2006. Tanba nee, indikasaun korupsaun nebe hatoo
husi LABEH ba PDHJ hanesan reafirma no reforsa liutan notisia nebe publika tiha ona iha jornal TEMPO SEMANL.

Importante liutan, kazus indikasaun KKN iha gabinete Tasi Timor nee laos deit fo sai husi jornal TEMPO SEMANAL ho LABEH, maibe Provedor Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) konfirma iha ninia relatoriu katak iha duni indikasaun KKN iha gabinete Tasi Timor.

Tanba nee, TEMPO SEMANAL hakarak reafirma dala ida tan informasaun ba leitor sira konaba publikasaun TEMPO SEMANAL nian sobre indikasaun KKN nebe nani iha gabinete Tasi Timor (publikasaun 14 Dezembru 2006, edisaun 9) hanesan tuir mai nee.

Durante fulan hitu liu Santos (naran apalidu) servisu iha gabinete Tasi Timor nia haree buat barak lao lalos tanba atividade barak mak lalao mais orsamentu sai maka'as. "iha indiksaun korupsaun mosu iha gabinete Tasi Timor tanba ami halo relatoriu ba Banku Mundial hateten
ami nia atividade lao barak nebe gasta orsamentu wain," Santos relata.

Iha indikasaun hatudu eransa korupsaun maka'as mosu iha gabinete Tasi Timor no uza sasan governu ninian ba benefisiu partikular hodi sakrifika servisu governu ninian desde governu uluk nian. gabinete Tasi Timor hetan apoiu orsamentu wain tebes husi Banku Mundial desde
ano fiskal 2004 nebe hotu iha (31/12/2006) ho total orsamentu besik US$ 1.500.000.

Staff Administrasaun Financas ninian sei lao ain no programa atu halo dezimanasaun informasaun ba subdistritu barak la konsege halo tan ba kareta nebe ba seksaun publikasaun nian para iha diretur nia uma hodi tula ai, maibe diretur dehan la presiza socializasaun ba
sub-distritu balun iha suai ," Santos informa.

Tuir Santos hateten, orsamentu nebe ba gasta iha Distritu ho Sub-Distritu ladun barak hanesan osan nebe despia deit iha Dili. Iha gabinete Tasi Timor hahu simu osan hodi sosa kareta Hiyundai Santa Fe ida ho folin US$15,000.00 iha fulan Junu 2003. Maibe iha loron (6/12/2004) kareta nebe maka momentu neba Diretor Lemos lori soke malu ho kareta ida hodi nune'e hasai fali tan osan husi projetu ajuda Banku Mundial ninia hodi hadia.

Tuir lolos kuandu staff ida maka soke estraga kareta governu ninia entaun tenki kona sanksi hanesan iha Border Kontrol ho divizaun balun iha Ministeiru Plano das Finanacas ninia okos," dehan staf seluk ho naran apalidu Almeida.

Maibe buat nebe mosu iha gabinete Tasi Timor ninian extraordianriu teb-tebes tanba guvernu gasta osan hodi hadia kareta seidauk to'o, sei sosa tan kareta foun ba Diretur. Iha ne'e laos deit kareta guvernu nian ida maibe kareta rua kedan mak para iha diretur nia uma.

Iha rekerementu hodi sosa tan kareta Toyota RAV4 iha loron ikus fulan Junu ninian maibe iha loron 22/06/06 Ministra Financas Maria Madalena Brites Boavida asina tiha ona nota de transferencia orsamentu ho total US$30,000.00 nebe surat ne'e CC ba sua exellencia Senhor
Primeiru Ministru, Vice Ministra do plano e das Financas, Adjunto Director do Tezureiru no Diretor do Orsamentu.

Iha loron 19/V/06 Diretor gabinete Tasi Timor prepara dokumentu ida ho razaun husu tranferencia orsamentu iha lian Portuges katak " Do que de restu do orsamento Vai ser Unitilizado, Pretendemos de comprar um veiculo ao Director de Gabinete do Mar de Timor" nebe maka aprovasaun husi Premeiru Ministru iha momentu neba DR. Mari Alkatiri iha loron
(23/05/06), Director do Orcamento Antonio Freitas iha loron 29/06/06 ho Manuel Monteiro nu'udar Adjunto do Tezureiru iha loron (30/06/06).

Nune'e iha loron nebe hanesan mos Ministra Financas Maria Madalena asina. Tuir dotasaun orsamentu orijinal US$341,000.00 no husu atu halo transferencia US$30,000.00. Nune'e duni iha loron (23/10/06) Kompainya Bravo Internasional haruka invoice ida ba guvernu ho total osan US$29,850,00 hodi selu New Suzuki Grand XL-7.

Tuir Santos hateten, servisu ladun lao maibe kareta sosa nafatin. "Hau hare osan projetu ninian gasta barak liu ba kareta luzu nebe Diretur uza laos ba interese murni povu ninian," Santos informa. Sosializasaun ba negosiasaun ho produsaun mineral no gas iha tasi Timor iha sub distritu barak mak seidauk hetan asesu ba informasaun ne'e, hanesan husi Suai ho Baucau sub distritu tomak la konsege ba halo desiminasaun nune'e mos iha sub-distritu rua husi Ainaro ninian, Same sub distritu rua, Liquica mos hanesan no Lospalos falta sub distritu tolu.

Papel importante gabinete tasi Timor maka hari fronteira tasi permanenti entre Timor Leste ho nasaun vizinu sira hanesan Australia ho Indonesia, fo hanoin ba Primeiru Ministru kona ba rekursus minarai ho Gas inklui prepara ho halo informasaun relasiona ho riku soin gas ho minarai iha rai no tasi okos hodi hafahe dezamina tutan ba povu tomak iha Timor Leste tomak.

Kareta ne'e tuir lolos ba seksaun komunikasaun atu hodi halo netik servisu ruma hodi fo informasaun ba povu iha Sub-Distritu tomak iha Baucau ho Suai. "ami seidauk ba halo sosializasaun iha sub-distritu rua iha distritu Ainaro, Same sub-distritu, Liquica mos rua ho
Lospalos sub distritu tolu mak seidauk.

Nu'udar ema nebe uluk servisu mos iha gabinete tasi Timor, Santos loke karakas diretur ho Manajer Financas ninian. "Hau deside atu rejigna an husi gabinete ne'e tan ba hahalok diretur ho Manajer Financas ninian nebe buka desvia sasan guvernu ninian ba sira nia interese. "Hau hatene katak kareta rua para hela iha Diretur Lemos ninia uma no rua seluk para iha Sr Marcos ninia fatin voucer sosa kombustivel hatama nafatin ba estadu.

"Kareta ne'e labele fo ba Santos tanba nia staff kontraktadu," dehan Diretur Lemos ba jornal nee wainhira jornalista halo intervista ho nia iha ninia gabinete Tasi Timor, Palacio do Guverno. Maibe husu karik tanba sa maka la fo ba staff seluk atu halo servisu, nia informa dehan, Katera ne'e lolos parte komunisaun ninian maibe tanba ami nia staff lori kareta la hatene maka para iha hau nia uma. Maibe tuir fontes nebe besik liu iha gabinete tasi Timor haree no hatene katak
iha staff balu mak hatene lori kareta.

Maske nunee, staff ida sei lao deit husi servisu fatin ba banku ANZ no wainhira Jornalista tur hela iha Palacio do Governu nia oin, Staff nee lao deit tuir dalan ba diresaun Farol. Wainhira Jornalista husu "maun ba nebe" staff nee hatan katak atu ba uma. Lao ain deit ga? Nia fila hateke jornalista ho oin hirus hodi la hatan buat ruma no lao nafatin tuir dalan.

Tuir dokumetus rekezisaun de kompra iha loron (13/092006) hatudu katak, osan sosa kombustivel ba kareta tolu ho total orsamentu US$2.000,-. Husi kareta 3 ne'e kareta nebe hemu kombustivel barak liu mak kareta publikasaun nian nebe para iha uma Manuel Lemos nian desde Janeiru 2006 ho numeru Matrikula # 01-177G. Surat ne'e asina husi Responsabel Administrasaun Mateus Fernandes Rego ho Manuel de Lemos nu'udar Autorizador do Departamentu ho Certifikador do Ministeiru Marcos dos Santos.

Timor Sea Office agora ladun iha programa ba servisu iha distritu maibe gasta osan maka'as nafatin ba kombustivel sa tan agora sira iha kareta hat. Maske kareta rua maka uza mos ladun halo servisu barak, tan ne'e la iha razaun atu gasta ba kombustivel ho osan bo'ot liu. Iha
loron 15/11/06 Ministeiro Financas liu husi Diresaun Nacional do Tezureiro halo aprovasaun ba orsamentu hamutuk US$2000 hodi sosa kombustivel ba kareta hat nebe uza ba servisu iha Gabinete Tasi Timor. Husi kareta hat nee, kada kareta hetan orsamentu US$500.00. "Hau
hanoin ne'e eransa ida husi governu tuan hodi husik hela servisu todan ne'e ba governu dadaun atu hadia tanba hahalok uzu kombustivel hanesan taka falta hodi desvia osan," dehan Provedor dos Direitus Humanus no Justica Sebastiao Dias Ximenes wainhira husu ninia komentariu nia
dehan ne'e klasifika hanesan lalaok Korupsaun. "Ne'e korupsaun ida tanba kuandu ema ida mak uza sasan estadu ninian no governu mak tau mina para hodi halao servisu ba estadu ninian mos," Provedor hateten. Liutan Santos reforsa katak, laos osan deit mak staff Gabinete tasi Timor desvia maibe mos ekipamentus sira seluk hanesan meja, telemovel no komputador ka maquina foto dijital hodi hotu ba uma. "Tuir dadus nebe hau iha, gabinete Tasi Timor iha telemovel marka Nokia 6600 nen ho marka XW6516 PDA tau hamutuk mobile 7 maibe la hatene iha nebe hotu hau mos la hatene," temi Santos. Wainhira husu ba Diretur Gabinete Tasi Timor Manuel Lemos hatan katak nia la hatene no nia dehan ne'e numeru privadu hodi haruka Jornalista klarifika fali ba Sr. Marcos Dos Santos Manajer Administrasaun Financas Gabinete Tasi
Timor.

Tuir lista pagamentu Timor Telkom hatudu momos governu selu tusan Timor Telkom ba numeru mobile hat husi Gabinete Tasi Timor ho folin nebe as tebes ba komunikasaun no komunikasaun roaming deit US$402,72 inklui numeru 7234151. Katak numeru nebe halo kontaktu telemovel ba estranjeiru hanesan Indonesia ho Australia barak liu mak husi numeru
telemovel 7234154 ne'e maka uza maka'as liu ho total kusta mak US$499,67. Guvernu fo ona limitasaun atu uza telemovel maibe la hanesan balun uza to'o deit US$ 200,00 maibe tuir ida idak ninia nivel katak Ministru sira iha diferente ho Diaretor sira.

Iha loron Kinta (14/12/20/06) tuku 9:10 jornalista tenta telefone ba numeru telemovel ho 7234151 nebe mak uluk uza husi asesor relasaun publika Paul Cleary. Hafoin Jornalista ne'e fo kumprimentus, lia feto ida hatan husi sorin husu "se mak nee no hakarak koalia ho se?
Jornalista husu karik bele koalia ho Sr. Marcos, Manajer Administrasaun Financas Tasi Timor. Maibe Senhora ne'e hatan "Nia ba tiha ona Servisu." Jornalista hateten ami hanoin numeru Telemovel ne'e kantor nian.

Maibe senhora ne'e hatan katak "La'e ne'e numeru privadu". Marcos uza fali telemovel ho numeru 7246796 nebe ninia pagamentu mos guvernu mak selu. "Ne'e lalos kuandu dehan hau nia familias sira uza numeru ne'e maibe hau lori ba amankan deit atu konsultan internasional sira
mai bele uza no ami la uza tanba hau nia familias sira mos iha mobile ho ninia numeru ketak," Marcos hodi rezeita. Maibe Provedor Direitus Humanus Dr Sebastiao hateten, tuir lolos
sasan servisu ninian labele lori ba uma. "Ne'e labele tanba telemovel ne'e ofice ninian labele lori ba atu familia staff ne'e ninian simu ka uza telefone kuandu pagamentu estadu ka governu mak selu," Sebastiao esplika.

Atu buka hatene tuir liu tan alegasaun nebe hasoru Xefe Gabinete ho Manajer Administrasaun Financas Gabinete Tasi Timor utiliza kareta hat ba para hotu iha sira nia uma no staff halo servisu sukat rai ho ain, jornalista hit an ba cek iha sira nia hela fatin. Wainhira jornal ne'e
ba halo observasaun los duni to'o loron 15/12/2006 kareta rua para iha Manuel nia uma no rua seluk iha Marcos uma. Hatan ba problema ne'e Marcos dehan tanba Gabinete Tasi Timor La iha garasi kareta ne'e mak sira lori ba uma. "Hau hanoin laiha fatin nebe seguru ne'e mak ami
lori ba para iha uma Diretur nian hodi nune'e kuandu konsultan internasional sira mai hanesan ohin ne'e ami bele fo ba sira uza," Marcos esplika.

Tuir Diretur Gabinete Tasi Timor informa ba Jornalista katak Staff Gabinete Tasi Timor nain rua seluk lahatene kaer kareta. Ami lakohi fo ba ema atu estraga nune'e duni kareta sira ne'e ba tau iha fatin ne'ebe seguru," Marcos realsa. Maibe tuir Faktus nebe mosu iha Gabinete Tasi Timor, laos staff mak soke at ona kareta governu nian ruma maibe Diretur rasik mak soke at tiha kareta ho sapa #01-368GG iha loron (6/12/2004) maibe nia sei iha direitu atu hetan kareta foun nebe diak fali Ministru balun nia kareta.

Kareta ladun uza halo servisu maibe osan hodi halo reparasaun ba kareta hasai nafatin husi osan projetu ninian," dehan Santos. Jornalista mos halo konfirmasaun ba dokumentus sosa kareta nian balu nebe iha asinatura Dr Mari Alkatiri nian nudar Primeiru Ministru, maibe Dr Mari rezeita katak asinatura nee laos ninian, dehan Mari ba jornal nee iha nia rezidensia Palapaco Dili. Nee signifika katak, asinatura iha dokumentus leten hanesan falsifikasaun ba assinatura PM,
Mari Alkatiri nian hodi sosa kareta.

Iha loron 30/11/2006 Ministeiru Financas seksaun Procurement hasai osan adisional hodi hadia tan kareta Hyundai Santa Free Plat no. 01368G ho osan US$1,215.00. "Hau hatene iha fulan Novembru 2005 Gabinete Tasi Timor sosa ekipamnetus balun ba interese servisu ninian maibe New Laptop Toshiba 12 Csv Xp pro ho folin US$ 2,100.00 ne'e ami nia Xefe Administrasaun Financas lori tiha ba uma," Sanots relata.

Responde ba lia ne'e, Marcos hateten katak, laos nia uza Laptop ne'e ba halo nia servisu privadu maibe tan krize ne'e mak nia lori ba rai iha uma. Tuir Dokumentus Tezureru ano fiskal 2005-2006 loron (11/11/2005) nebe asina husi Marcos dos Santos nu'udar preparador ba dokumentus no aprovadu husi Manuel Lemos hodi husu osan ba sosa ekipamentus sira seluk hamutuk ho Laptop ne'e total orsamentu US$4,000,- Adviser sira nebe mai servisu iha Gabinete Tasi Timor la iha rezultadu katak hafahe hela matenek ruma ba staff iha Gabenete
ne'e maibe gasta orsamentu barak liu hanesan izemplu adviser simu US$ 900.00 kada loron no mos orador internasional Robert Powel mai koalia iha seminar nebe foin lalais halo iha Memorial Hall hahu husi (06-10/11/06) presiza selu nia ho osan husi projetu ne'e liu US$14,000.00, seidauk tan hahan ba seminar ne'e rasik. Nee signifika katak, gabinete Tasi Timor hakarak gasta osan barak liu ba seminar loron sanulu ho kustu bo'ot duke halo dezaminasaun
informasaun ba populasaun," dehan Santos. Iha seminar ida nebe halo iha Dli hahu husi loron 6 to'o loron 10 fulan Novembru 2006 nee, gasta osan bo'ot duni tan atu selu deit Robert Powel inklui ninia nesesidade hotu hamutuk liu dollares Amerikanu rihun sanolu resin hat, seidauk
tan snack ba partisiapante Seminar ne'e nian.

"Tuir lolos hau mos presiza hatene kona ba orsamentu ida ne'e, maibe agora Banku Mundial ho gabinete Tasi Timor halo mesak-mesak la konsulta ho hau," Angelho de Almeda Lamenta. Angelho de Almeida diretur Petroleum task Division hateten, Banku Mundial ho Timor Sea office viola ona akordu nebe halo entre ami, tan iha ezekusaun ba planu ho orsamentu hases an husi intendimentu nebe ami asina hamutuk iha momentu ne'eba," esplika nia.

Nia hatutan liutan katak, atu gasta ba loron 10 ho orsamnetu nebe bo'ot, Banku la iha problema tan ema ne'e mai ho planu Washington ninian, maibe ami nia planu rasik sira la apoiu maske dala barak banku hateten kuandu osan aprovadu ona ne'e kape ba Governu Timor Leste maka ezekuta tuir sira nia planu orijinal rasik. "Maibe iha realidade sei hatama nia kakutak nafatin tanba hatudu momos wainhira ami tuir ami nia planu orijinal, ami rekruta asesor internasional ida naran Rahman Khan ho vensimentu US$7000 iha fulan ida nia laran nebe selu husi
projetu Banku Mundial nian maibe Banku dehan osan la iha kuandu selu fali orador ida nebe mai koalia loron 10 maibe selu dupla," dehan Angelho.

Ne'e hatudu katak ajuda Boomerang, katak fo tiha ninia ema tuir mai lalin fali hotu. "Hau haree Banku Mundial difikulta ezekusaun orsamentu projetu ninian ho ninia birokrasia tanba kada programa tenki hetan aprovosaun husi Washington," dehan Angelho. Tuir akordu nebe iha
wainhira apoiu orsamentu ne'e konkorda ona nune'e ninia impletasaun sei depende tomak ba Governu TL, ninia planu no ba Banku naton deit iha koordensaun. Banku Mundial nia politika balun ladun kria kresimentu ekonomia ba rai ne'e tanba kuandu governu atu sosa sasan ruma ba nesesidade servisu nian husi rai laran maka banku sei kua 10% no governu mak sei aumenta, maibe sosa iha estranjeiru Banku sei autoriza osan husi Projetu ne'e 100%.

"Ami rasik dala ida tenki tau hamutuk osan hodi aumenta ba 10% nebe Banku koa tanba governu mos osan menus iha momentu neba," Angleho fo izemplu. Wainhira jornal ne'e tenta atu klarifika ho Banku Mundial ninia reprezentante iha Dili, maibe lakonsege tan sira sei kontaktu
fali ba Washington no sira promete atu resposta ba perguntas jornal ne'e ninian iha edisaun seluk.(ts)

No comments: